Opis
Gallova knjiga o Gibonniju, kao i prošla o Oliveru, daju zaokruženu sliku o „splitskom điru“ i sceni koja je ključnim protagonistima definirala bitno širi hrvatski glazbeni prostor.
Nakon opsežne rock enciklopedije (strane glazbe), par gastronomskih „vodiča“ i „Pojmovnika popularne glazbe“, prošlom knjigom o Oliveru Dragojeviću „Južnjačka utjeha“ publicist i rock kritičar Zlatko Gall prihvatio se posla izravne revalorizacije lokalnih specijaliteta. S obzirom da je iz Splita, činilo se da, pored posla izbornika na rock večerima festivala u Kaštelima – Gall prirodno obrađuje lokalne fenomene koji su mu, logično, najbliži. No, probojnost splitske glazbene scene od pedesetih naovamo, kao i značaj njenih najistaknutijih protagonista, toliko su odredile stanje na cjelokupnom hrvatskom glazbenom teritoriju da je Gallovo hvatanje u koštac s imenima poput Dragojevića zapravo iskorištena mogućnost da se prevrednuje tema i ponekad podcjenjivački odnos rokerskog glazbenog „sjevera“ prema zabavnjačkom „jugu“.
Novom knjigom „Gibonni i tajna vještina“ Gall se dohvatio još jednog izvođača koji je prešao ranije uvriježene granice te izložio priču koju, usprkos Gibonnijeva uspjeha, malo ljudi poznaje u detalje. Očekivano, pisac Gallovih sposobnosti i profesionalizma nije niti mogao završiti drugačije nego s knjigom koja poštuje sve uzuse kvalitetnog biografskog štiva, usprkos autorove „specijalizacije“ čita se lako, ali se uz nju „pametno diše“. Manje predvidljivo, svima onima koji znadu sve o „zvijezdama“ pružit će priču koju ne poznaju, a putem će pametnim kritičarskim pristupom temama odnosa na domaćoj glazbenoj sceni, ili neizbježnim političkim implikacijama predizbornog djelovanja, staviti Gibinu priču u širi kontekst od estradne priče o ljepuškastoj zvijezdi koju guraju masovni mediji.
(Hrvoje Horvat, glazbeni kritičar)
«Tajna vještina» duhovita je, napeta i vrlo detaljna priča o Giboniju, njegovom odnosu s poznatim ocem, odrastanju u Splitu, o počecima bavljenja muzikom te kako je postao slavan. Ova biografija ocrtava pozadinu fenomena Gibonni objašnjavajući, uz ostalo i zašto Zlatan Stpišić – unatoč golemim prodanim nakladama, silnim ‘Porinima’, rasprodanim koncertima i turnejama – nije pobjegao daleko od dugokosog klinca Gibe koji je sanjao o glazbi širom otvorenih očiju sjedeći na zidiću splitskih Skalica. Ujedno ona detaljno opisuje i hrvatsku glazbenu scenu osamdesetih i devedesetih. U knjizi se nalazi mnoštvo Gibonijevih neobjavljenih fotografija iz djetinjstva, s koncerata i iza scene, a uz biografiju nalazi se i sva njegova diskografija, riječi najpoznatijih pjesama te DVD s prvorazrednim koncertnim izvedbama.
(Ivana Žderić, urednica)