Opis
Svako istraživanje ili iščitavanje prošlosti manja je ili veća avantura duha jer nerijetko dešifrirati i prepoznati stare dokumente i tekstove, nekadašnje naravi i sudbine, možemo tek ako upotrijebimo tehnike odgonetavanja koje mogu biti slične detektivskim.
Pretpostavljajući da je to ono i dječačko i džejmbondovsko što pokreće znatiželju, tako je i autor prihvatio tu igru odgonetavanja i prepoznavanja, to prije što prošlost i sadašnjost znaju biti toliko oprečne u prihvaćanju i potvrđivanju.
I kao što agent 007 istražuje opasne i tajanstvene slučajeve, tako i autor ovih redaka stvara sliku kako, doduše bez opasnosti, istražuje tajne prošlosti.
Nosioci tih tajni stižu s Gradeca i Kaptola, susrećemo ih u prisavskoj ravnici i na obroncima Medvednice, a tajnovitost tih tajni nije u skrivanju nego u nedovoljnom poznavanju minulih događaja i ljudskih sudbina. Ipak, autor se ne zadržava na simoblici broja 007, nego prvu nulu mijenja u 1, pozivni broj Zagreba i tako se stvara ideja o 107 zagrebačkih priča. S tom tihom, malom simbolikom.
Knjiga vodi čitatelje kroz prošlost našeg glavnog grada te ih upoznaje s intrigantnim i manje poznatim detaljima o gradskim ličnostima i znamenitostima.
***
Živko Prodanović (Zagreb, 1945.) diplomirao je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg honorarnog rada u nekoliko novinskih redakcija od 1976. radi kao urednik u programu Radio Sljemena (Hrvatski radio). Svojevremeno je niz godina uređivao i vodio emisiju o prošlosti Zagreba „U Zagrebu na brdu Gradec“, a sada uređuje svakodnevnu emisiju „Zagreb je najlepši“ iz koje je proizašla i dokumentarna proza za knjigu “107 zagrebačkih priča“. Za svoj novinarski rad dobio je više stručnih i društvenih priznanja i nagrada.
Piše prozu i poeziju, objavljuje pripovjetke, romane i radio-drame. Poezija mu je objavljena u časopisima u Hrvatskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Italiji, a haiku poezija u mnogobrojnim časopisima, zbornicima i antologijama u dvadesetak zemalja.
Znanstveno-fantastične pripovjetke tiskane su u brojnim fanzinima, novinama, magazinima, časopisima te u nekoliko antologija. Bavi se istraživanjem hrvatske znanstveno-fantastične književnosti i znanstveno-fantastične književnosti tiskane u Hrvatskoj. Za svoj doprinos razvoju hrvatske znanstveno-fantastične književnosti dobitnik je nagrade za životno djelo „Sfera“ 2001. godine.
Objavio: “Tamara”, roman (Faust Vrančić, Zagreb 2000.), “Mešuge – deset zapisa o židovskim sudbinama”, zbirka pripovjedaka, (Libertio editio, Zagreb 2002.), “Smrt u rimskim ruševinama”, roman (Zagrebačka naklada, Zagreb 2003.), “Roboti u ratu”, SF haiku, (Mentor, Zagreb 2005.), “Hoja po prstih”, zbirka pjesama i haiku poezije, preveo na slovenski Martin Silvester (Ljubljana, Slovenija 2007.), “Pjesnikovi krajolici”, zbirka pjesama (Štajergraf, Zagreb 2007).