Opis
Jedan od ljubomorno čuvanih mitova zapadne civilizacije je mitovi o grčkoj kulturnoj nadmoći. U ovoj kontroverznoj studiji William Ivins pokazuje da su ograničenja grčkog svjetonazora zapravo kočila razvoj umjetnosti i znanosti te daje poticajnu povijest novih ideja renesanse, osobito u slikarstvu i geometriji, koje su nas oslobodile drevnih zabluda.
Počevši od Grka, autor objašnjava općem čitatelju razlike između antičkog i renesansnog slikarstva i kiparstva, dokazujući da je neobično statična kvaliteta grčke umjetnosti proizašla iz nerazumijevanja zakona perspektive. Zatim pokazuje kako su ovaj nesporazum ispravili Alberti, Pelerin, Durer i drugi renesansni umjetnici koji su dali prva plodna istraživanja perspektive. Odatle je do projektivne geometrije tek jedan korak, a autor pokriva taj veliki napredak u našem znanju kroz djela Nikole Kuzanskog, Keplera i Desarguesa.
Ova je knjiga možda jedina sažeta povijest razvoja matematičke perspektive i projektivne geometrije na engleskom jeziku. No, autorova sposobnost povezivanja stilova u umjetnosti s napretkom geometrije i njegova genijalna teorija modernog “vizualnog” svjetonazora i grčkog “taktilnog” svjetonazora znače da će njegova knjiga biti provokativna ne samo za povjesničare matematike, već i za povjesničare umjetnosti i svakoga tko se bavi poviješću mišljenja, od filozofa do laika.
