Opis
Razvoj znanosti i tehnike donosi stalno, i sve brže, nove spoznaje i metode, nova tehnička rješenja i uređaje. Za te nove pojmove nema ni u narodnom ni u književnom jeziku adekvatnog nazivlja. Nastavnici koji živom riječi iznose studentima nova znanstvena i tehnička dostignuća, naučni i stručni radnici koji o njima pišu moraju pronaći i izmisliti nazive za nove pojmove. Tako stvoreni nazivi ostaju ili se zaboravljaju, međusobno se usklađuju, a neki od njih ulaze u znanstvenu i stručnu terminologiju koju svi prihvaćaju.
Prije gotovo dvadeset godina elektrotehnički zavodi Tehničkog fakulteta pokrenuli su izdavanje Elektrotehničkog rječnika (autor Vlatko Dabac, »Školska knjiga«, Zagreb 1952), u kojem je bila zabilježena i obrađena elektrotehnička terminologija za područje jake struje, a za tadašnje stanje tehnike. Nagli razvoj elektrotehnike, pogotovo elektronike, telekomunikacija i automatizacije, s vremenom je spomenuti rječnik učinio manjkavim pored ostalog i zbog toga jer pokriva samo manji dio moderne elektrotehnike. Radi toga je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu krajem 1963. pokrenuo akciju za noveliranje i proširenje rječnika na osnovi naziva koje se upotrebljava u tehničkoj literaturi i na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. U taj su se rad najprije uključili gotovo svi stalni i honorarni nastavnici Elektrotehničkog fakulteta, te dio nastavnika Elektrotehničkog fakulteta u Splitu. Pozivu na suradnju odazvali su se i brojni nastavnici drugih, pogotovo tehničkih fakulteta u Zagrebu, te veći broj znanstvenih radnika i stručnjaka izvan Sveučilišta. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje naziva, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja. pogotovo tehničkih fakulteta u Zagrebu, te veći broj znanstvenih radnika i stručnjaka izvan Sveučilišta. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje naziva, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja. pogotovo tehničkih fakulteta u Zagrebu, te veći broj znanstvenih radnika i stručnjaka izvan Sveučilišta. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje naziva, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje naziva, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje naziva, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja.
