Opis
Europske prijestolnice raznolike su kao i kontinent. Atena i Rim nekoć su bile kolijevke naše zapadne kulture, a dva i pol tisućljeca poslije još se možemo diviti grandioznim svjedočanstvima antike u grčkoj i talijanskoj prijestolnici. Pariz i London zadivljuju sjajem starih kraljevstava i bogatstvom kolonijalnih sila jednako kao i svojim suvremenim pulsirajućim životom. Što je zajedničko gradovima poput Berlina i Madrida? To su relativno mlade prijestolnice – Berlin je osjetno mladi – koje privlače ljude iz cijeloga svijeta posebno izraženim noćnim životom. Povrh toga, obje te prijestolnice – a to pak dijele s mnogo drugih – obiluju muzejima i umjetničkim zbirkama svjetskoga ranga. Prag, jedan od najstarijih i najvećih gradova u srednjoj Europi, nekoć nazivan “zlatnim gradom”, još i danas sjaji velikim arhitektonskim bogatstvom. U Beču i Budimpešti posjetitelj još uvijek može doživjeti ugodnu atmosferu stare “K.u.K. monarhije” (Kaiserlich und Koniglich; carski i kraljevski – povijesni pojam koji se odnosio na Austro-Ugarsku od 1867. do 1918.), koja je nekoć vladala polovicom Europe. Švedska metropola Stockholm širi se na mnoštvu otoka u Baltičko more, dok se Valletta, malteška prijestolnica, koja se nalazi iza snažnih zidina srednjovjekovnih utvrda iz križarskoga doba, uzdiže visoko iznad plavoga blistavoga Sredozemnoga mora. Na njegovoj jadranskoj obali nalazi se Balkanski poluotok, s gradovima poput Skopja i Podgorice, koji su tek nakon raspada Jugoslavije dobili status nacionalnih prijestolnica. Metropole poput Kišinjeva, moldavijskoga glavnoga grada, ili Tirane, glavnoga grada medaša na Jadranu – Albanije, danas se bore za titulu europskih prijestolnica. Svi ti glavni gradovi zrcale kulturnu i geografsku raznolikost maloga kontinenta Europe s poviješću punom dramatičnih događaja. Neke od njih, poput Atene i Rima, bile su još u starome vijeku metropole i smatraju se kolijevkom zapadne civilizacije. London, Pariz i Moskva razvili su se tek potkraj srednjega vijeka kao središta država, a danas su sa svojih desetak milijuna stanovnika pravi svjetski gradovi, dok ih u stopu prate nešto mlade prijestolnice poput Berlina i Madrida.
Ali i srednje velike europske prijestolnice – poput Stockholma, Helsinkija, Rige u Skandinaviji i na Baltiku, Dublina, Bruxellesa, Lisabona u zapadnoj Europi, Beča, Praga, Budimpešte u srednjoj Europi, Bukurešta, Sofije, Kijeva u jugoistoćnoj i istoćnoj Europi – imaju što ponuditi kad je riječ o arhitekturi, kulturi i urbanizmu.
U zemljama nekadašnje Istočne Europe, koje su nedavno stekle neovisnost, gradovi poput Bratislave, Ljubljane, Zagreba i Podgorice tek su u novije vrijeme izrasli u svoju novu ulogu prijestolnice. Glavni gradovi u malim europskim državama, kao što su Vaduza ili Vallette, osvajaju sasvim posebnim šarmom. Putovanje kroz 47 europskih prijestolnica što ga nudi ovo bogato ilustrirano izdanje omogućuje nam da doživimo jedinstvo u mnogostrukosti i mnogostrukost u jedinstvu. Krenite na put kroz fascinantne europske prijestolnice i doživite jedinstvo u raznolikosti i raznolikost u jedinstvu.
