Opis
Naselja socijalističke izgradnje, moderni urbanizam, funkcionalne zone i stambene zajednice stvaraju nova iskustva življenja u našim gradovima druge polovice 20. stoljeća. U tom je razdoblju u Zagrebu, u južnom dijelu grada, izgrađeno desetak novih stambenih naselja. Ovdje su bili rukavci Save i žabe su kreketale i bili smo svi isti… počinje priču o doseljenju u Novi Zagreb jedan šezdesetogodišnjak. Osobne i obiteljske povijesti prepleću se s poviješću grada i temelj su ove kulturnoantropološke urbane studije. U njoj se propituju značenja upisana u grad jukstaponiranjem urbanističkih, socioloških i ideoloških diskursa kao i ona koja nastaju na temelju življenog iskustva.
Kako su se nova naselja uopće gradila? Zašto je Južni Zagreb preimenovan u Novi Zagreb? Što se događa u naseljima tijekom vremena? Stvaraju li se lokalni urbani identiteti? To su samo neka od postavljenih pitanja u knjizi koja sažima dokumentaristički i etnografski pristup. Dio je to naše urbane svakodnevice koja je bliska i prepoznatljiva stanovnicima gradova. Istovremeno, otvara se forum za raspravu o semantičkom kodiranju grada, urbanim procesima, kulturnoj memoriji grada, o prostoru, lokalnoj zajednici i identitetu. Navedene teme dotiču etnologiju, kulturnu antropologiju, urbanu sociologiju i sociologiju prostora, kulturnu geografiju, urbanu historiju, povijest umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, kao i upravljanje gradom te lokalni civilni aktivizam.
Ova je knjiga kulturnoantropološka studija o gradu i o novim dijelovima grada. U Zagrebu, konkretno, tijekom druge polovice 20. stoljeća, južno od Save izgrađeno je desetak novih stambenih naselja u kojima danas živi stotinjak tisuća stanovnika. Studija se temelji na iskustvima življenja u novozagrebačkim naseljima i ispisuje jednu drukčiju urbanu povijest: onu u kojoj se priča o gradu plete iz biografskih priča njegovih građana.
Novi Zagreb danas više i nije tako nov. U njegovoj sad već polustoljetnoj povijesti neke generacije su odrasle, neke ostarjele, neki su se odselili, neki doselili. Dinamika grada, prostora, zajednica, kvartova pretpostavka je ove studije, a u podlozi kulturnoantropološkog pristupa jest bavljenje značenjima grada: koja su sve značenja upisana u izgradnju dijela grada, tko ih upisuje, kako su se ona mijenjala, kako su ih stanovnici interiorizirali; koje narativne i svakodnevne prakse čine življeno iskustvo novozagrebačkih kvartova?
Teorijsko-metodoloŠke pretpostavke istraživanja definirane su u prvome poglavlju. U drugome su dijelu dokumentaristički skicirani raznovrsni čimbenici izgradnje Novog Zagreba i njihova interakcija. Treći je dio deskriptivne naravi, a temelji se na etnografskom istraživanju i interpretaciji društveno-kulturne konstrukcije grada. Četvrti, završni dio studije podcrtava simboličke procese izgradnje zajednice i stvaranja mjesta u kojima se grad definira kao mnogoznačno iskustvo. Čitatelj poglavlja uopće ne mora čitati redom.
Valentina Gulin Zrnić znanstvena je suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
