Opis
Svijet stremi fundamentalizmu – povratak ekstremne desnice na političku scenu, događaji 11. rujna, bombaši samoubojice na Bliskom istoku, kampanje protiv multikulturalizma, pokret protiv abortusa, poučavanje kreacionizma u školama, napadi na izbor Miss svijeta – što povezuje sve te, naizgled, nepovezane pojave? Sve su to posljedice fundamentalističkom mentaliteta, odlučnog da zatre sve što se protivi njegovim idejama. Pretpostavljalo se kako je takvo vjerovanje na zalazu – Stuart Sim tvrdi da je to daleko od istine.
Iako je svijet postao svjestan fundamentalizma iranskom islamskom revolucijom 1979. godine, otkada je ajatolah Ruhollah Homeini pobijedio u borbi za vlast u toj bogatoj srednjoistočnoj zemlji, fundamentalizam je i u ostalim religijama svijeta sveprisutan već stoljećima. Sjetimo se samo kršćanskog spaljivanja vještica, kasti u hinduizmu i sličnih fundamentalističkih aktivnosti kroz povijest čovječanstva.
Povijest, moć, sigurnost, kontrola, ispunjenje, čistoća, identitet i samoodređenje ključne su teme neuobičajeno suvremene renesanse fundamentalističke misli. A fundamentalizam nije nikakav žar s ruba, već sve snažniji pokret srednje struje i neobično moćna i utjecajna snaga, smatra Stuart Sim.
Dvije dimenzije problema samog fundamentalizma koje su obrađene u knjizi pojava su fundamentalizma u modernom svijetu i fundamentalizam u islamu. Osnovna ideja koja se proteže kroz knjigu je, kako je fundamentalizam uvijek fundamentalizam i da je razlika samo u poimanju same ideje tog fundamentalizma. Na primjer, u Americi je temelj fundamentalizma u ekonomiji, dok se u islamu svrha fundamentalizma temelji na religiji. Jedno od najčešćih obilježja fundamentalizma (nacionalizma) je nakana ostvarivanja ideala iz prošlosti. Ideal se obično traži u uspješnom razdoblju u prošlosti. Posvuda fundamentalistička politika pomiče granice svakodnevnice i ostavlja nam vrlo malo mjesta za toleranciju bilo koje vrste. Svijet pokreće mržnja i netolerancija, bilo na političkoj, socijalnoj ili ekonomskoj razini. Novonastala svakodnevnica fundamentalistički je orijentirana prema apsolutno svemu.
Stuart Sim vodi nas kroz povijest postanka fundamentalizma, vješto putuje diljem planeta povezujući razne oblike fundamentalizma i iscrtavajući svoje stavove prema istima, te nam otkriva gdje je ta tanka linija između tolerancije i netolerancije koja se kasnije može pretvoriti u najgori oblik fundamentalizma.
Stuart Sim je sveučilišni profesor koji drži predavanja iz Teorije kritike na odsjeku anglistike sveučilišta Sunderland. Napisao je ili uredio preko 21 knjigu koje se uglavnom bave filozofskim, povijesnim i književnim temama. Njegova su djela prevedena na dvanaest jezika. Stručnjak je za postmodernističku teoriju i Englesku proznu književnost 17. i 18. stoljeća. Trenutno piše knjigu o konceptu šutnje te uređuje knjigu eseja Johna Bunyana. Profesor Sim je član počasnog društva anglista Velike Britanije. Osim ove knjige, na hrvatski su jezik prevedene i njegove knjige: “Lyotard i neljudsko” i “Derrida i kraj znanosti”.
