Opis

100 godina čakovečkih razglednica

Koliko se u arhitektonskom i kulturnom smislu jedan manji grad može izmjeniti kroz stotinu godina, na primjeru Čakovca najbolje svjedoči knjiga „100 godina čakovečkih razglednica“. Riječ je o drugoj Pospišilovoj knjizi, ali zapravo o prvom zahtjevnijem projektu u koji su se uključili mnogi uglednici iz kulturnog i društvenog života sjeverozapadne Hrvatske. Među njima su kazališni glumac Vinko Lisjak, zatim varaždinski književnik i novinar Ernest Fišer, pjesnik Ivica Jembrih i mnogi drugi. U ovoj knjizi autor Srećko Pospišil vrlo detaljno prikazuje infrastrukturni, kulturni i društveni razvoj Čakovca kroz jedno puno stoljeće, počevši s prekrasnom požutjelim primjerkom iz 1896. godine, ujedno najstarijoj razglednici Čakovca u čitavoj Pospišilovoj zbirci. Inače, najstarije razglednice Čakovca pisane su mađarskim jezikom, tek ponekad hrvatskim. Ipak, na poštanskim žigovima i na fotografijama grada isključivo piše Csáktornya (Čakovec) ili Üdvözlet Csáktornya (Pozdrav iz Čakovca). Autor u ovoj knjizi također nastoji prikazati utjecaj obitelji Zrinski na gospodarski razvoj Čakovca, ali i niz posebnosti koje danas kod mnogih bude samo lijepa sjećanja. Primjerice, čakovečki Stari grad okružen jezerom, zatim razglednice s automobilima koji prometuju središtem Čakovca gdjeje danas pješačka zona, gradskim kupalištem, itd. Uglavnom, riječ je o knjizi koja bi trebala krasiti dom svakog Čakovčanina, posebice onih koji su iz svog rodnog grada iz određenog razloga otišli u drugi kraj Lijepe naše ili u inozemstvo.