Opis
Zastupljeni autori su sljedeći:
Iva-Matija Bitanga, Željko Blaće, Ivan Bura, Marijan Crtalić, Ivan Faktor, Ivan Fijolić, Alen Floričić, Ivana Franke, Vladimir Frelih, Leo Vukelić, Danko Friščić, Davor Mezak, Frane Rogić, Tomislav Gotovac, Igor Grubić, Nicole Hewitt, Sanja Iveković, Ivana Keser, Aleksandar Battista Ilić, Zlatko Kopljar, Ivan Kožarić, Andreja Kulunčić, Labin Art Express, Kristina Leko, David Maljković, Dalibor Martinis, Ivan Marušić Klif, Dan Oki, Ana Opalić, Goran Petercol, 81 Platforma 9, Renata Poljak, Tomo Savić-Gecan, Sandra Sterle, Mladen Stilinović, Ana Šerić, Goran Škofić, Slaven Tolj, Silvio Vujičić
“Najviše me se dojmilo aktivno sudjelovanje hrvatskih umjetnika, živi međugeneracijski dijalog, povezanost mladih umjetnika s umjetničkim naslijeđem, njihova osobna ironija i humor kao oblik liberalne demokracije.” Rekla je to Roxana Marcoci, kustosica i kritičarka s Odjela za slikarstvo i skulpturu MOMA-e, uglednoga Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, komentirajući jučer na konferencije za novinare u Muzeju suvremene umjetnosti svoju tematsku izložbu “Here Tomorrow” koja se u petak otvara u pet galerijskih i drugih prostora u Zagrebu.
Na poziv Muzeja suvremene umjetnosti R. Marcoci došla je proljetos u Hrvatsku, da bi komunicirajući s umjetnicima iz Zagreba, Dubrovnika, Splita, Rapca, Labina i Osijeka, svoj izbor suzila na 35 umjetnika i umjetničkih grupa, koncipirajući intrigantnu izložbu koja analitički kontekstualizira razne vidove vizualne umjetnosti, performance, eksperimentalni film, arhitekturu i akcije.
Izložba interaktivno povezuje umjetnost, kulturu, politiku, društvene pojave i prostor – ilustrirajući mrežu društvenosti i transindivdualnosti – kaže R. Marcoci. – Osim izložaka tu su i stavovi umjetnika prema društvu i umjetnosti. Pogled je to očima 35 umjetnika i umjetničkih skupina grupiran u sedam tema.
Među njima je globalizam i lokalni odgovor na taj fenomen. Druga pak tema govori o turbulentnoj i vrlo nestabilnoj situaciji u Hrvatskoj za vrijeme rata kad nastaju ratni dnevnici koji su istovremeno povijesni dokumenti koliko i autobiografije. To su opozicijski iskazi službenoj verziji povijesti.
Treća je ideja društvenog i fikcionalnog putovanja, koja govori o emigraciji, dislokaciji, relokaciji, globtroterstvu u vrijeme nestajanja granica. Zatim je tu poglavlje o kritici institucija i dematerijalizaciji umjetničkog objekta. Tu je ideja grada, kao diskurzivnog mjesta civilnoga i transindividualnosti, s odnosom mode i fetišizma – kaže između ostaloga Marcoci, ističući neobično velik dobni i generacijski raspon sudionika, od gorogonaša Ivana Kožarića, avangardista Tomislava Gotovca, Dalibora Martinisa i Sanje Iveković kao začetnika videoarta u nas, do afirmirane mlađe generacije umjetnika i onih koji tek studiraju umjetnost. (izvor: vecernji.hr)
***
Led by the desire for a fresh perspective, the Museum of Contemporary Art, Zagreb, entrusted a major survey of contemporary Croatian art to an outside curator, Roxana Marcoci, from MoMA in New York. She visited 120 studios before settling on 35 artists. As the exhibition grew, it spread beyond the museum walls to other cultural institutions, public venues and urban spaces. The generous scale of the show made possible the inclusion of both established and emerging artists.
