Opis
Znanstvenici koji su istraživali povijest znanosti pod nacistima općenito su se koncentrirali na nacističko uništavanje znanosti ili korupciju intelektualnih i liberalnih vrijednosti. Rasna higijena usredotočuje se na to kako su sami znanstvenici sudjelovali u izgradnji nacističke rasne politike. Robert Proctor pokazuje da zajednička slika pasivne znanstvene zajednice prisiljene na suradnju s nacistima ne shvaća stvarnost onoga što se zapravo dogodilo ― naime, da su mnoge političke inicijative nacista proizašle iz znanstvene zajednice, te da su medicinski znanstvenici aktivno osmišljavao i upravljao ključnim elementima nacionalsocijalističke politike.
Knjiga predstavlja do sada najopsežniji prikaz njemačkog medicinskog angažmana u zakonima o sterilizaciji i kastraciji, zakonima koji zabranjuju brak između Židova i nežidova te masovnom programu uništavanja “života koji nisu vrijedni življenja”. Studija prati pokušaje liječnika da “židovski problem” shvate kao “medicinski problem” i kako su medicinski časopisi otvoreno raspravljali o potrebi pronalaska “konačnog rješenja” za njemačke židovske i ciganske “probleme”.
Proctor nam daje do znanja da takvo razmišljanje nije bilo svojstveno samo Njemačkoj. Društveni darvinizam s kraja devetnaestog stoljeća u Americi i Europi donio je teorije o rasnoj higijeni koje su prihvatili entuzijasti različitih nacionalnosti u nadi da će uzgojiti bolju, zdraviju i jaču rasu ljudi. Proctor također predstavlja prikaz “organskog” zdravstvenog pokreta koji je cvjetao pod nacistima, uključujući kampanje za smanjenje pušenja i pijenja, te napore da se od pekara zahtijeva proizvodnja kruha od cjelovitih žitarica. Posebno poglavlje posvećeno je pojavi pokreta otpora među liječnicima u Udruženju liječnika socijalista. Knjiga se temelji na pomnoj analizi suvremenih dokumenata, uključujući njemačke državne arhive i više od dvjesto medicinskih časopisa objavljenih u tom razdoblju.
Proctor nije namjeravao samo ispričati priču, već i potaknuti razmišljanje o onome što bi se moglo nazvati “političkom filozofijom znanosti” – kako pokreti koji oblikuju politike nacija mogu oblikovati i strukturu i prioritete znanosti. Široke implikacije ove knjige čine je posljedicom ne samo za povjesničare, liječnike i ljude koji se bave poviješću i filozofijom znanosti, već i za one koje zanima znanstvena politika i medicinska etika.
