Opis
Radomir Damnjanović-Damnjan, 26.04.15.05.1966. Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb. Katalog izložbe održane u Galeriji suvremene umjetnosti 1966. godine. Katalog je tiskan u 500 primjeraka. Stanje: odlično
Šifra: 0828
Izdavač: Galerija suvremene umjetnosti; Zagreb
Odgovorni urednik: Božo Bek,
Urednik: Vladimir Gojković
Predgovor: Jaša Denegri, Radomir Damnjanović
Postavka izložbe: arh. Ivan Čizmek
Prelom kataloga: Ivan Picelj
Plakat, postavka izložbe: Mihajlo Arsovski
Fotografije: Dušan Milijo
Serigrafija: Brano Horvat
Godina izdanja: 1966.
Broj stranica: 17+serigrafija
Uvez: meki
Format: 21×19.5 cm
Radomir Damnjanović Damnjan (Mostar, 1936) slikar, konceptualni umjetnik i performer, evolucijom od uspješnog predstavnika umjerene modernističke slikarske paradigme tipične za socijalističku Jugoslaviju 50–ih, u jednog od vodećih predstavnika njoj estetski, teorijski, a često i društveno suprotstavljenog analitičko konceptualnog umjetničkog nihilizma, aktivno je proživio sve kritičke iskorake u preispitivanju pojavnih i konceptualnih granica slikarstva u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Performansom “U čast sovjetske avangarde” kojeg je izvodio 1972. i 1973. godine, svoju poziciju umjetnika koji stvara umjetnički objekt k tome visoko vrednovan u lokalnoj sredini, pretvara u umjetnika koji zauzima jasan etički, estetički i politički stav prema povijesti umjetnosti i sustavu vrijednosti lokalne kulture. Damnjan će ovaj ciničan odmak od društveno i tržišno prihvaćene umjetnosti još jasnije iskazati 1976. godine tekstualnom intervencijom na obrascu, kojom se kao umjetnički objekt nudi certiikat provjerene umjetničke vrijednosti potpisan od autora. Projekt “Dezinformacije” Damnjan će realizirati u različitim medijima – fotograiji i slikarstvu, demonstrirajući kako mu je upravo kritičko propitivanje njegovog polaznog, slikarskog medija unutar sustava umjetnosti i kulture, omogućilo umjetničku slobodu u izboru komunikacijskog kanala prezentacije ideje. “Dezinformacije” se zasnivaju na nepoklapanju tekstualnog i likovnog, odnosno, vizualnog segmenta djela. Osim što ukazuju na ontološku arbitrarnost postupka imenovanja, “Dezinformacije” se referiraju na status umjetnosti i umjetnika, a pogotovo onih lokalnih u srazu sa sve prisutnijom međunarodnom scenom. Treba imati na umu da se Damnjanova slikarska tranzicija odvija u kontekstu Hladnog rata, globalnih i lokalnih društvenih previranja, te snažnog razvoja elektroničkih medija i mogućnosti trenutne i neprekidne diseminacije informacija. Dezinformiranje je u rasponu od dnevno političkih do marketinških strategija, postalo eikasnim sredstvom mentalnog kondicioniranja i kontrole stanovništva na dnevnoj bazi. (izvor avantgarde-museum.com)