Opis
NA JEDNOJ stranici Mediteranskog brevijara, Predrag Matvejević govori o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je, usprkos nedostatku podataka, uporno nastojao sastaviti katalog čuvene biblioteke, najveće u cijelom antičkom svijetu, koju je uništio kalif Omar. Filologija mora – za koju pisac ove knjige nudi izvanredan obrazac, bogat inteligencijom i poezijom- podsjeća svojim spojem strogosti i smionosti, znanstvene preciznosti i epifanije beskraja, na metodički i maštoviti pothvat toga urara.
Znanost o moru oslanja se na izučavanje struja i putanja, na kemijsku analizu slanosti i stratigrafiju reljefa, na mape s oznakama dubina i pučina, zone s različitim jačinama svjetla, mjerenjima temperature i vjetra. To je istodobno pripovijest o brodolomima i mit o sirenama, priča o potonulim galijama i drevnim levijatanima, matica čovječanstva i kolijevka civilizacije, grčka forma koja se rađa iz mora savršena kao Afrodita, velika kušnja duše o kojoj govori Musil, suočenje sa simbolima vječnosti i uvjerenja, tj. samoga života obasjanog u čistoj prisutnosti i punoći svoga značenja. Odiseja, taj najveći Bildungsroman, velebna priča o pojedincu koji se otputio u svijet i koji se vraća svome domu ili sebi samom, ne može se ni zamisliti bez mora. A to more – Mediteran — okrilje je naše povijesti.
