Opis
Treća knjiga Povijesti Hrvala sadrži prikaz povijesnih zbivanja na hrvatskom prostoru od 1918. do danas. Dogovor o pripremi sveukupne Povijesti Hrvata u tri knjige obavljen je u Školskoj knjizi još 1994. Ovaj treći svezak bio je pripremljen već 1997. Potkraj 2005., kad je izdavanje i trećeg sveska došlo na red, nadopunjen je u njemu samo završni prilog u kojem se predočavaju zbivanja najnovijeg vremena. Kao zajedničko djelo tima autora, ovaj je svezak rezultat rada 18 suradnika, od kojih su četvorica akademici (N. Balušić, D. Jelčić, K. Kos, F. Šanjek), pet sveučilišni profesori (M. Kolar, M. Maticka, H. Matković, A. Peterlić, B. Vranješ-Šoljan), trojica znanstveni savjetnici (I. Čizmić, D. Pavličević, I. Perić) i šestorica ostali znanstveni djelatnici (M. Babić, F. Frntić, K. Kamenov, F. Mirošević, A. Sekulić, V. Žerjavić).
Povijest uopće, a osobito povijest vlastitog naroda, izaziva znatiželju više-manje svakoga iole obrazovanog čovjeka. Ta znatiželja ne obuhvaća samo starija razdoblja povijesti nego i povijesne događaje novijeg i najnovijeg doba. Nakon raskida državnopravnih odnosa s Austro-Ugarskom (1918.) i uključenja u kratkotrajnu Državu Slovenaca, Hrvala i Srba, čije je upravno središte bilo u Zagrebu, hrvatski se narod – stjecajem okolnosti – našao u sklopu Kraljevstva/ Kraljevine SHS (1918. – 1929.), odnosno u sklopu Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1941.). U toj mu je kraljevini bilo loše, pa čak u mnogočemu i gore nego ranije – za vrijeme Austro-Ugarske. Rješenje hrvatskog pitanja u toj novoj državnoj zajednici dugo je ignorirano i odlagano. Tek uoči početka Drugog svjetskog rata pristupilo se rješenju tog pitanja stvaranjem Banovine Hrvatske. Tim se pristupom htjelo koliko – toliko srediti i učvrstiti unutarnje odnose u jugoslavenskoj državi pred izvanjskim opasnostima koje su joj prijetile. Nepune dvije godine nakon izbijanja tog rata, on je zahvatio i ovaj jugoistočni dio Europe: Kraljevina Jugoslavija je bila razbijena i okupirana…
