Opis
– U posebnoj godini novonormalne stvarnosti zbog sveprisutne pandemije uzrokovane koronavirusom mnogi su nam se suradnici okrenuli pisanju. Rezultat je uistinu velik broj pristiglih radova za ovogodišnje izdanje, a među kojima ih je nekoliko prolongirano za idući broj. Taj antistresni mir koji smo svi imali u prvom lockdownu, kada smo bili primorani više boraviti u svojim domovima, dao nam je vremena pozabaviti se temama o kojima smo već duže vrijeme samo razmišljali i konačno staviti slovo na papir – rekao je Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice.
Dodao je da je ove godine u Podravski zbornik ušlo po 12 članaka i 12 priloga, omjer radova koji se već nekoliko puta pojavio u posljednjim brojevima popunjavajući publikaciju od ukupno 300 stranica, s vrlo različitim temama.
– Više njih posvećeno je velikom likovnom stvaratelju Ivanu Večenaju povodom 100. obljetnice rođenja. Upravo je njemu posvećena i naslovnica, kao i prva dva rada u člancima (H. Kušenić, M. Cik), a nakon čega slijedi povijesni pregled kozarevačke župe (N. Cik), pjesništvo triju Iliraca (M. Kolar-Dimitrijević), osnivanje ženske stručno škole u Koprivnici početkom 20. stoljeća (K. Krušelj), da bi blok povijesnih tema zaokružio osvrt na Ludbreg pri kraju Drugog svjetskog rata (M. Dretar) – objašnjava Čimin.
Navodi da slijedi sjećanje na đurđevačkog glazbenika Ivana Hanžeka (I. Senjan) i podravskog kralja apaurina Franju Kajfeža (M. Vitez). O bogatstvu paleontoloških nalaza Podravine pisao je naš Koprivničanac i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca J. Sabol. Knjižničarske teme obrađene su radovima o bogatoj Virovskoj izdavačkoj djelatnosti (K. Franjo) i pokretnim knjižnicama Koprivničko-križevačke županije (Lj. Vugrinec), a članci završavaju vrlo zanimljivom analizom psovki, vulgarizama i rugalica đurđevečkoga govora (V. Miholek).
– Prilozi također počinju radovima o stotoj obljetnici rođenja Ivana Večenaja, redom su to neki krugovi oko tog autora (M. Špoljar), njegovi prinosi istraživanju povijesti Prekodravlja (D. Feletar), blistanje u riječi i slici (B. Jelušić) te ponovno imenovanje svijeta (V. Prvčić). Nastavno na to, obljetnice su dalje obilježili i Povijesno društvo Koprivnica (L. Vranar), Ženski vokalni sastav Đurđevčice (K. Benko Markovica), Miroslav Dolenec Dravski (I. Pejić), vatrogastvo u Štaglincu i Starigradu (S. Markić) i Gornjoj Šumi (Z. Ištvan). Uredništvo publikacije veseli što s pitomačkog područja dolaze dvije teme, jedna o formiranju i djelovanju interpretacijskog centra Kuća Petra Preradovića (M. Barčan, Ž. Miklošević, D. Rešetar) te druga o digitaliziranoj jezičnoj baštini pitomačkog govora (V. Šelimber). Na kraju priloga, donosi se razgovor s akademikom Dragutinom Feletarom o počecima Podravskog zbornika koji je pokrenuo prije gotovo pola stoljeća, a koji je ove jeseni proglašen i počasnim građaninom Grada Koprivnice – ističe Čimin.
Kaže kako je književne priloge po prvi puta uredila L. Novosel, a prenosi se nekoliko crtica M. Šarac i L. Lauš Leščan, kao i pjesme mlade Koprivničanke D. Težak, nagrađene na Goranovom proljeću 2019. godine. Čimin naglašava da je Podravsko nakladništvo priredila knjižničarka A. Škvarić s pomno pobrojanim monografijama, katalozima, programima, serijskim publikacijama i jednom novinom u vidu audiovizualne građe Glasa Podravine i Prigorja u projektu „Osluškujemo novosti“.
– Kroničar se ponajviše okrenuo korona pandemiji i odnosu pojedinih društvenih dionika prema njoj, dok je kroz općinske stranice prikazan rad Legrada, Koprivničkog Ivanca, Novigrada Podravskog, Molvi, Ferdinandovca i Pitomače tijekom školske godine – kazao je ravnatelj.
Zaključuje da je ovo bila godina koja će se pamtiti i po Večenaju i po koroni, no ništa manje važni nisu svi drugi radovi koji čuvaju sjećanja i postaju budući izvori na podravske velikane i životnu nam Podravinu u cjelini.
Spomenimo i da će prvo predstavljanje Zbornika, ako dopusti epidemiološka situacija, biti održano 12. studenoga u Galeriji Mijo Kovačić.
