Opis
Od grckog parnog stroja do rimske vatrogasne štrcaljke… Od aztecke žvakalice do etrušcanskog umjetnog zubala… Od kineskih seizmografa do mezopotamskih elektricnih baterija… Od operacija mozga iz kamenog doba do srednjovjekovnih rucnih granata… Od faraonskog sueskog kanala do minojskih vodenih zahoda…
Mi žitelji dvadeset prvog stoljeca skloni smo vjerovanju da naše doba posjeduje monopol na izum lukavih strojeva, uredaja za olakšavanje rada, kao i na graditeljske pothvate i naprednu tehnologiju. Medutim, autori ove knjige otvaraju nove vidike i otkrivaju da je velik broj covjekovih važnih i zapanjujucih otkrica zapravo star vec tisuce godina.
Historicarsko-arheološki tim Peter James i Nick Thorpe udružio je svoja znanja i skupio kompendij ljudske domišljatosti kroz vjekove. I tako zajednicki nedvojbeno dokazao da su naši preci, bez obzira kako davno živjeli i koji dio globusa nastavali, bili pravi majstori za rješavanje problema. Tako nam ova bogata knjiga na preko 670 stranica otkriva mnoštvo podatke o medicini, prometu, viskoj tehnologiji, spolnom životu, vojnoj tehnologiji, predmetima iz svakodnevne upotrebe, jelu, picu i drogama, gradskom životu, poljoprivredi, životu u kuci, komunikacijama i sportu i razonodi, sve do godine 1942. kada je Kristofor Kolumbo naletio na Karibe i tako pokrenuo slijed dogadaja koji ce preobraziti, a velikim dijelom i razoriti autohtone civilizacije Novoga svijeta.
Zbog svega je ovo djelo knjiga o tehnickim i znanstvenim postignucima ljudskoga roda iz svih razdoblja prije rodenja modernog svijeta koncem petnaestog stoljeca. I ona nam prenosi jednostavnu poruku: naši preci, bez obzira kako davno i na kojem dijelu globusa živjeli, nisu bili budale.
Jer da jesu, drevni Bagdad ne bi posjedovao efikasnu poštansku službu, banke i tvornicu papira; u Francuskoj ne bi još 13 000. pr. Kr. postojali rudimentarni kalendari; a prije više tisuca godina u pustinjama americkog jugozapada ne bi se pojavile stambene zgrade s etažnim vlasništvom; stari Grci ne bi poznavali rani oblik racunala; plasticna kirurgija ne bi postojala u Indiji još u prvom stoljecu prije Krista; stari Egipcani ne bi poznavali efikasna kontracepcijska sredstva; u Kini,se u desetom stoljecu, ne bi vodili bojevi i bacacima plamena.
A «Drevni izumi», knjiga što se presipa neobicnim podacima i zabavnim zanimljivostima, ne bi bila napisana nikad a posebno ne ovako bodro i s puno humora, istovremeno pokrivajuci mnoštvo tema ali pisana pristupacnim jezikom, ne bi li odala veliko slavlje beskonacnoj inventivnosti ljudskog uma.
