Opis
U siječnju 2000. godine Péter Esterházy otkrio je da je njegov otac, kojem je upravo podigao literarni spomenik u svom netom završenom remek-djelu Harmoniji caelestis, bio špijun mađarske komunističke tajne službe. Sa zadivljujućom hrabrošću Péter se Esterházy suočio s kompromitirajućim materijalima o svom ocu i o tom iskustvu napisao svojevrstan dodatak Harmoniji – Poboljšano izdanje.
S mnogo humora, samoironije, ali nadasve žalosti Péter je Esterházy opisao to tragično i traumatično iskustvo. Otac, neokaljana figura piščeve mladosti, koji ga je stvorio i odredio kao pisca, u dokumentima se razotkriva kao najobičniji špicl. Vrbovan 1957. do svoga je umirovljenja 1980. pod kodnim imenom Csanádi redovito pisao izvještaje tajnoj policiji.
Roman Poboljšano izdanje jasnije nego li bilo koji dokument otkriva sav užas i strepnje življenja pod komunizmom, sve pore društva i obitelji u koje se uvukla partija i koje je nemilosrdno razgrađivala. Uza sve to Poboljšano izdanje svojom literarnom vrijednošću nadilazi osobnu tragediju. Prepun tuge i boli roman pokazuje kako se teško suočiti sa sobom i svojom prošlošću, ali da je to moguće, da se može doživjeti pročišćenje i pri tom ne ostati uprljan sačuvavši ljubav prema ocu.
Da je Mađarska jedina zemlja koja je proživjela takve tragedije, bila bi ovo mađarska knjiga. No Péter Esterházy, koji je sam postao tragičnim likom, ponovno je napisao djelo svjetske literature.
Frankfurter Allgemeine Zeitung
U ovoj drami mitskih razmjera ne ubija Edip Laja, već očeva ostavština prijeti da će proždrijeti sina. On je međutim sebe i svoju ljubav prema ocu spasio – pomoću radikalne iskrenosti i netremičnog pogleda na užas.
Die Welt
Veličinu ove knjige moguće je shvatiti tek nakon što se pročita Harmonia caelestis, koju se istovremeno drži u drugoj ruci radi usporedbe, kao što čini Esterházy u svome Poboljšanom izdanju. Zapanjujuće je što sve rasvjetljuju određene dojave u doušničkom izvještaju. Sada tek znamo zašto se “moj dragi otac” odavao piću i izvanbračnom ženskom društvu, zašto se tako često, svjesno ili nesvjesno, opirao egzistencijalnim pitanjima.
Berliner Zeitung
