Opis
Podijeljena u sedam dijelova, sažetih i eksplicitnih naslova (“Izraelci”, “Judaizam”, “Moć stolice”, “Geto”, “Emancipacija”, “Holokaust”, “Zion”), povijest kojim se bavi Paul Johnson odvija se kroz četiri tisuće godina (od biblijskih vremena do danas), iako su očito posljednja četiri stoljeća ona koja se detaljnije istražuju. Na krajnjim stranama priče nalaze se dva temeljna doprinosa Židova povijesti čovječanstva: etički monoteizam, koji je osnova dviju drugih velikih religija (kršćanstva i islama), i stvaranje modernog svijeta. Ako se prvi aspekt prilično priznaje, drugi se češće zaboravlja ili uklanja, to jest uloga koju su Židovi odigrali u rađanju sekularizma; u evoluciji kapitalizma i njegovog ideološkog dvojnika, socijalizma; u istraživanju ljudske psihe; u revolucionarnom razvoju kulture devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Karakteristike židovske misli, njezina genijalnost, ali i njezina proturječja, analiziraju se u odnosima s drugim narodima, s drugim vjerama, ali i s antisemitskim reakcijama: iracionalizam, potonji, koji nastaje upravo kao posljedica racionalizma, baš kao što antisemitizam će proizvesti cionizam, a nacistički holokaust će ubrzati formiranje Države Izrael.
Povijest Židova također je izuzetna galerija likova: od Abrahama do Mojsija, od Isusa do Maimonidesa, od Spinoze do Heinea, od Marxa do Freuda, ali i od Sare do Ruth, od Rose Luxemburg do Golde Meir; pa onda o umjetnicima (sjetite se samo Mahlera, Schoenberga, Kafke, Modiglianija, Prousta), o financijerima, o holivudskim producentima, o protagonistima brodvejskih scena, o njujorškim gangsterima… U beskrajnom tekstu, koji se diči ne baš bez predrasuda ni za ni protiv – i štoviše, napisano od strane nežidovskog učenjaka – nema manjka otkrića i iznenađenja, čak ni za obrazovanog i pripremljenog čitatelja, budući da postoje stalni poticaji za razmišljanje. Ne samo one koje se odnose na formiranje i rast naše unitarne države, sa značajem koji u njima imaju ličnosti kao što su Cavourov tajnik Isacco Artom, premijer Sidney Sonnino ili gradonačelnik Rima Ernesto Nathan.
