Opis
Životopis “osloboditelja Mussolinija”- Otta Skorzenyja, od jeseni 1942. kada se teško bolestan vratio s Istočnog bojišta pa do poslijeratnog uspjeha u Južnoj Americi i Europi zaslužuje svaku pozornost ljubitelja dokumentarnih ratnih kronika. Autor ovih zapisa bio je neosporno značajan sudionik dramatičnih ratnih operacija, od kojih su neke ostale samo na pripremama, dok su druge izvedene, i u određenoj mjeri utjecale na razvoj Drugoga svjetskog rata.
Po oporavku je prebačen u specijalne jedinice i u suradnji s ostalim njemačkim obavještajnim službama priprema operacije u Nizozemskoj, u sovjetskoj pozadini i na naftnim poljima Bliskog istoka.
Najznačajnija operacija, koja ga je proslavila, odigrava se u kolovozu 1943. godine kada s planinskog vrhunca u Apeninima oslobađa uhićenog talijanskog fašističkog vođu.
Nakon akcije opkoljavanja središta francuske vlade u Vichyju, u svrhu prekidanja Petaineovih pregovora s degolistima, Skorzeny je poslan na jugoslavensko ratište gdje početkom 1944. boravi u Zagrebu i Beogradu kako bi sudjelovao u pripremama operacije «Konjićev skok» – poznatog desanta na Drvar. Opozvan je u Berlin, gdje se sa svojim komandosima nalazi u vojarni u blizini važnih gradski strateških punktova. U pokušaju puča nakon neuspjelog atentata na Hitlera Skorzenyjeve jedinice pomažu SS-u u slamanju pobune. Uspješnom akcijom u Budimpešti – otimanjem Hortyjeva sina – sprečava mađarsko vodstvo da pređe na stranu saveznika. U zimi 1944., u zadnjoj velikoj njemačkoj ofenzivi, Skorzenyjevi komandosi u savezničkim uniformama unose nered i zabunu u američkoj pozadini.
Svaka će od navedenih akcija biti iza rata, pa i do danas, predmet medijske analize, istražena i vrednovana u okviru postojećih ratnih zbivanja. Skorzeny, koji je oslobođen optužbe za ratni zločin, ostao je do smrti jedinstvena ličnost koja nikada nije krila svoje ratne pothvate, niti poricalo svoju ulogu u njima.
Poslije rata mu se svašta pripisivalo, od službe kod Sadata do prijateljstva s Peronima, što ga nije smetalo, i upravo je zbog toga ostao zauvijek zanimljiv javnosti.
