Opis
Zbornik književnoznanstvenih rasprava Oko književnosti posvećen je obilježavanju 80. godišnjice života profesora Aleksandra Flakera, čija je gotovo šezdesetogodišnja intenzivna i neobično plodna znanstveno-spisateljska djelatnost bitno odredila ne samo današnju hrvatsku rusistiku, nego i sveukupnu našu slavistiku i književnu znanost – uključujući, dakako, i kroatistiku.
Zbornik sadrži priloge 23 autora, razvrstane u 5 tematskih cjelina.
Prvi blok priloga baca svjetlo na neke odlike Flakerova znanstvenoga opusa (Pavao Pavličić), Flakerove pozicije unutar Zagrebačke književnoznanstvene škole (Dubravka Oraić Tolić), ali i unutar europskoga slavističkoga obzora (Detlef Gojowy).
Dalje slijedi rasprava o metodologijskim problemima književne povijesti (Viktor Žmegač).
Zaseban – najopsežniji – blok čine prilozi posvećeni ruskoj književnosti. Tu je zastupljeno sedam hrvatskih rusista – od starijih do najmlađih (Živa Benčić, Zdenka Matek Šmit, Jasmina Vojvodić, Anica Vlašić-Anić, Josip Užarević, Sanja Veršić, Ivan Babić), te dvije inozemne slavistice (Renate Lachmann, Nirman Moranjak-Bamburać). Osim toga, ovdje je svoje mjesto pronašla i rasprava teologa Ivana Goluba o statusu Sv. pisma u pjesništvu ruskoga simbolista Vjačeslava Ivanova.
Četvrti je blok posvećen kroatističkim temama. Autori Dunja Fališevac, Krunoslav Pranjić, Zoran Kravar, Krešimir Nemec i Vladimir Biti istražuju djela Krešimira Kovačića, Ive Andrića, Miroslava Krleže, Zvonimira Remete i Dubravke Ugrešić.
Dakako, dio rasprava bavi se intermedijalnim temama, usmjerenima u prvome redu na supostavljanje književnosti i slikarstva (Magdalena Medarić, Jadranka Brnčić, Sonja Briski Uzelac, Nikola Batušić).
Na kraju zbornika pridodana je Flakerova biografija i njegova veoma opsežna bibliografija (priredila Sonja Ludvig).
Uvršteni prilozi na nov način zahvaćaju neke od najvažnijih problemsko-tematskih polja kojima se bavi (ili se bavio) i Aleksandar Flaker (ruska i hrvatska književnost, komparatistika, avangardna književnost i kultura, intermedijalni i interkulturalni studiji). Dakle, ovdje sabrane priloge valja shvatiti ponajprije kao nastavak davno započetih razgovora, odnosno kao mogući povod za debatu na flakerovske teme – o književnosti, književnoj znanosti, slikarstvu, kulturnoj povijesti, gradu, medijima.
