Opis
Roman-životopis Bohumila Hrabala (1914-1997), koji je nastao još za njegova života, pisac je pročitao i autorizirao. Četiri godine se Monika Zgustová sastajala s Hrabalom i slušala njegovo pripovijedanje, i tako nas vodi kroz Hrabalovo djetinjstvo u posljednjim danima Austro-Ugarske i Prvoga svjetskog rata, kroz mladost punu muka, međuratno razdoblje u Nymburku, Drugi svjetski rat na kolodvoru u Kostomlatima, kroz prve godine poslije komunističkog prevrata u ljevaonici u Kladnom i u Sabiralištu sirovina u Pragu. Istodobno pruža uvid u prve Hrabalove pjesničke pokušaje, u njegov unutrašnji svijet u doba slave u šezdesetima i u razdoblju depresija, grižnje savjesti i osjećaja praznine, što se pojavljuju od sedamdesetih. Sjećanjima Hrabala, njegovih prijatelja i protivnika, ali prvenstveno vlastitim pripovijedanjem, autorica je oslikala vrijedan portret pisca koji odbacuje bilo kakvo propovijedanje i moraliziranje i čije je djelo postalo jedinstvena poslanica, ne samo za češke čitatelje. Knjiga je objavljena u povodu 90. obljetnice Hrabalova rođenja i dopunjena je unikatnim, dosad uglavnom neobjavljenim fotografijama.