Opis
Književni povjesničar Miroslav Šicel ovom je antologijom obuhvatio kronološkim redom stotinjak autora hrvatske kratke priče u širokom rasponu od pojave tog žanra u hrvatskoj književnosti – konkretno Augusta Šenoe kao osnovopolagača književnog kanona u nas (sredinom 19. stoljeća) – pa sve do naših dana i pisaca suvremene generacije (Gavran, Jergović, Ferić,…). U antologiji su na taj način zastupljena gotovo sva najznačajnija imena hrvatske književnosti tog jednipolstoljetnog razdoblja (i oni koji su po osnovnoj vokaciji romanopisci, dramatičari, pjesnici), jer se većina njih okušala i u književnoj formi kratke priče.
Izboru više od stotinu kratkih priča prethodi instruktivan priređivačev esej o razvoju hrvatske kratke priče i njenim značajkama u komparaciji sa svjetskim razvojnim trendovima. Na kraju knjige dani su biobibliografski podaci zastupljenih pisaca, s osnovnim karakterizacijama njihovih djela, te tumač imena i rječnik.
Neki od zastupljenih autora:
August Šenoa, Rikard Jorgovanić, August Harambašić, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Fran Mažuranić, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš, Milivoj Dežman Ivanov, Branimir Livadić, Josip Kosor, Ivan Kozarac, Vladimir Nazor, Janko Polić Kamov, Joza Ivakić, Fran Galović, Ulderiko Donadini, Miroslav Krleža, Ivo Andrić, August Cesarec, Nikola Šop, Ivan Goran Kovačić, Vladan Desnica, Petar Šegedin, Vjekoslav Kaleb, Mirko Božić, Jure Kaštelan, Slobodan Novak, Višnja Stahuljak, Zlatko Tomičić, Ivan Slamnig, Miljenko Smoje, Ivan Aralica, Čedo Prica, Antun Šoljan, Dalibor Cvitan, Ivan Kušan, Nedjeljko Fabrio, Zvonimir Majdak, Tomislav Bakarić, Tito Bilopavlović, Albert Goldstein, Pavao Pavličić, Stjepan Tomaš, Goran Tribuson, Dubravko Jelačić Bužimski, Veljko Barbieri, Dubravka Ugrešić, Daniel Načinović, Borivoj Radaković, Stanislav Habjan, Edo Budiša, Đermano Senjanović, Zoran Ferić, Miro Gavran, Viktor Ivančić, Carmen Klein, Miljenko Jergović…