Opis
U Hrvatskoj se pojmom secesije označava novi umjetnički pokret čije granice određuju bečka Secesija (1898.) i slom Austro-Ugarske Monarhije (1918.). U raznim zemljama Europe nazivan različitim imenima – Art Nouveau, Jugendstil, Liberty… – ovaj stil je u osnovi imao intenciju odvajanja “mladih” od “starih” i stvaranja nove, “mlade” umjetnosti. U oblikovanju životnog prostora naglašava se praktičnost, udobnost, finoća izvedbe i jednostavnost, a stil se pojavljuje u dvjema varijantama – florealnoj i geometrijskoj. Izloženi primjerci namještaja prezentiraju obje varijante, a većinom su izrađeni prema nacrtima istaknutih stranih i domaćih arhitekata. Jedan od osnivača bečke Secesije, arhitekt Josef Hoffmann dizajnirao je stalak za cvijeće i stolac bez naslona (1898. i 1899.), a njemu su atribuirani i naslonjač i stolići za serviranje izvedeni u austrijskoj tvrtki Jacob und Joseph Kohn. Drugi stolić za serviranje (1905./6.) izrađen je u glasovitoj tvrtki Gebrüder Thonet, prema nacrtu arhitekta i suosnivača bečke Secesije, Josefa Marie Olbricha. Središnje mjesto u dvorani zauzima pisaći stol koji je dizajnirao istaknuti belgijski arhitekt i teoretičar Henry van de Velde.
Iznimno kulturno-povijesno značenje imaju primjerci namještaja izrađeni prema nacrtima hrvatskih arhitekata, koji su često bili u njihovu ili u posjedu uglednih građana, te namještaj izrađen u Hrvatskoj. Toj skupini pripada stalak za cvijeće obojen bijelo iz posjeda zagrebačkog arhitekta Ignjata Fischera. Izveden je u skladu s konstruktivističkim oblikovanjem karakterističnim za Wiener Werkstätte, a vjerojatno je bio dio opreme nekadašnjeg zagrebačkog Sanatorija u Klaićevoj ulici koji je projektirao Fischer. Ugaona sofa, dio radne sobe zagrebačkog arhitekta Martina Pilara, izvedena je u jednoj od najvećih tvornica pokućstva u Hrvatskoj, zagrebačkoj tvrtki Bothe i Ehrmann, koja djeluje od druge polovine 19. stoljeća.
U oblikovanju izloženog naslonjača iz zagrebačke vile poznatog ljekarnika i poduzetnika Eugena Viktora Fellera u Jurjevskoj ulici prisutni su neoklasicistički elementi. Namještaj je izrađen u minhenskoj tvornici namještaja M. Ballin prema projektu arhitekta Mathiasa Fellera.
Nove metode i tehnike u proizvodnji secesijskog stakla ilustriraju predmeti izrađeni u najčuvenijim svjetskim staklanama, kao i autorska ostvarenja Émilea Galléa, Louisa Comforta Tiffanyja i tvrtke Johann Loetz Witwe. Hrvatska produkcija stakla predstavljena je proizvodima staklane u Osredeku kraj Samobora. Izloženi predmeti od metala pripadaju florealnom vidu secesije.
Većinom je riječ o proizvodima velikih tvornica – njemačke Württembergische Metallwarenfabrik, zatim njihove austrijske, odnosno bečke filijale Albert Kohler, bečke tvornice Argentor Werke Rust & Hetzel, potom austrijskog Berndorfa i njemačkog Orivita… čije su proizvode prodavali brojni hrvatski trgovci luksuznom robom, većinom zlatari i urari koji su ujedno bili i njihovi zastupnici.
Bogatstvo formi i raznovrsnost tehnika secesijske keramike pokazuju izloženi pladanj slavne mađarske tvornice Zsolnay, vaza Alfa Wallandera proizvedena u švedskoj tvornici u Lidköpingu, berlinski servis za kavu čiji oblici imitiraju cvjetove irisa. Alegorijska figura Zima predstavlja tipičnu produkciju bečkih keramičkih atelijera. Figura je prema modelu Johanne Meier Michel oblikovana u Wiener kunstkeramische Werkstätte Busch & Ludescher. Pećnjak zagrebačke tvornice Kallina ilustrira domete domaće industrije: Kallinine su peći na početku 20. stoljeća kvalitetom mogle konkurirati istovrsnim češkim i njemačkim proizvodima prisutnima na domaćem tržištu.
Istaknuto mjesto u umjetnosti ovog razdoblja pripada grafičkom dizajnu: u Hrvatskoj su se mnogi umjetnici okušali u novom mediju – plakatu, ostvarivši radove visoke oblikovne vrijednosti. Kvaliteti tiskanih materijala značajno je doprinijelo osnivanje litografske tvrke Rožankowski i drug u Zagrebu, 1898. Tvrtku je osnovao litograf Vladimir Rožankowski (rođen u Krakowu) u suradnji s litografom Nathanielom Davidsohnom, a tvrtka je ubrzo postala jedna od najvećih tiskara u zemlji. Hrvatsko secesijsko slikarstvo naznačeno je pejzažom Marka Rašice i lepezom koju je oslikala čuvena hrvatska slikarica Slava Raškaj, a slika F. von Stucka Grijeh amblematsko je djelo njemačkog Jugendstila.
Izvor: Muzej za umjetnost i obrt
