Opis
Iz upute čitateljima: “…Istarska enciklopedija – koju Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavljuje zahvaljujući višegodišnjemu radu skupine leksikografa, znanstvenika, suradnika i urednika – rezultat je višedesetljetnog i višestoljetnog prikupljanja činjenica o Istri, podataka u knjigama, novinama, časopisima na hrvatskom, slovenskom, talijanskom, njemačkom i drugim jezicima. Ova je enciklopedija nastala zbog potrebe da taj prostor dobije sažet leksikografski pregled, jer se zamisao o pisanju leksikografskog ili enciklopedijskoga djela o Istri već desetljećima nametala mnogim istarskim intelektualcima. Na početku 1960-ih isticali su je profesor i pedagog Tone Peruško, direktor Pedagoške akademije u Puli, te kulturolog i bibliotekar Matko Rojnić, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Koncem 1970-ih i tijekom 1980-ih – u okviru djelatnosti Čakavskoga sabora i njegove edicije Istra kros stoljeća – književnik i kulturolog Zvane Crnja započeo je pripremne radove na izradbi opsežnoga visesveščanog leksikona Istre. Nakon Crnjine smrti (1991) zamisao nije pala u zaborav. Neki su intelektualci i nakladnici razmišljali o mogućnostima njezina ostvarenja. Međutim, nijedan od tih pokušaja nije otišao dalje od prijedloga i pristupnih koncepcija.
Valja naglasiti da su spomenuti poticatelji navodili znakovitu činjenicu da je Istra – sa svojim osebujnim geopolitičkim smještajem, svojom prošlošću, kulturom, sveukupnim etnokulturnim identitetom i mentalitetom – bila ne samo objektom političkog i teritorijalnoga svojatanja već često i »neshvaćena« zemlja unutar svih političkih tvorevina u kojima se nalazila tijekom posljednja dva-tri stoljeća. Po njihovu je mišljenju upravo edicija leksikonskog ili enciklopedijskog oblika, sa svestranim metodološkim pristupom, idealan obrazac za stručnu i znanstvenu obradbu onih sastavnica istarskoga bića koje ju čine »sličnom« susjednim prostorima, pokazujući rezultate njezinih povijesnih i (multi)kulturnih osobitosti.
Duboki ožiljci što ih je povijest ostavila na današnjem istarskom prostoru svjedoče o traumatičnim događajima i procesima kroz koje je istarski poluotok prošao tijekom nekoliko proteklih stoljeća. Istru je još od druge polovice XIX. st. prostorno-politički i etnokulturno prisvajala talijanska kulturna sastavnica, a posljednjih je pedesetak godina ona provela u sklopu hrvatsko/slovenske kulturne sastavnice u Jugoslaviji. O istarskoj prošlosti i kulturi objavljene su tisuće knjiga, novina, časopisa, književnih i publicističkih djela. U njima se isticao s jedne strane romanski, venetski i talijanski značaj poluotoka, a s druge hrvatski odnosno slovenski. Često je jedna strana prešućivala, katkad i polemično nijekala drugu. Ponekad je jedna strana prisvajala zasluge ili dosege druge strane. Pa ipak ta golema bibliografija pruža obilje gradiva za sustavna proučavanja Širokog spektra ljudske djelatnosti, mnogobrojnih znanosti i umijeća koje čine istarsku baštinu….”
