Marko Ristić Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije

398.17  (3,000.01 kn)

NA SKLADIŠTU. DOSTUPNO UNUTAR 24H U ANTIKVARIJATU ILI ODMAH PUTEM INTERNETSKE NARUDŽBE.

Marko Ristić: Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije, Nadrealistička izdanja, Beograd 1932. Iznimno rijetko. Povodom jedne kritike na Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog, Marka Ristića i Koče Popovića. Tiskano u 550 primjeraka. Stanje: odlično.

Šifra: 1390

Izdavač: Nadrealistička izdanja, Beograd

Autor: Marko Ristić

Godina: 1932

Uvez: meki

Broj stranica: 45

Format: 12×17 cm

Marko Ristić (1902 – 1984), jedan je od glavnih protagonista srpske nadrealističke i avangardne scene. Antiroman Bez mere je objavio 1928. godine. Bio je urednik almanaha Nemoguće 1930. godine. Također je uređivao i časopis Nadrealizam danas i ovde. S Vanom Borom 1932. godine objavljuje čuveni Anti-zid. Poemu Turpituda (popraćena ilustracijama Krste Hegedušića) je pokušao objaviti uz 1938. no zaplijenjena je odmah po izlasku iz tiska. Bio je ratni zarobljenik u 2. svjetskom ratu a poslije rata prvi jugoslavenski ambasador u Parizu.

Nema na zalihi

Pridružite se listi čekanja kako biste dobili e-poruku kada ovaj proizvod postane dostupan

Kategorija: Oznake: , ,

Opis

Marko Ristić: Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije, Nadrealistička izdanja, Beograd 1932. Iznimno rijetko. Povodom jedne kritike na Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog, Marka Ristića i Koče Popovića. Tiskano u 550 primjeraka. Stanje: odlično.

Šifra: 1390

Izdavač: Nadrealistička izdanja, Beograd

Autor: Marko Ristić

Godina: 1932

Uvez: meki

Broj stranica: 45

Format: 12×17 cm

Marko Ristić (1902 – 1984), jedan je od glavnih protagonista srpske nadrealističke i avangardne scene. Antiroman Bez mere je objavio 1928. godine. Bio je urednik almanaha Nemoguće 1930. godine. Također je uređivao i časopis Nadrealizam danas i ovde. S Vanom Borom 1932. godine objavljuje čuveni Anti-zid. Poemu Turpituda (popraćena ilustracijama Krste Hegedušića) je pokušao objaviti uz 1938. no zaplijenjena je odmah po izlasku iz tiska. Bio je ratni zarobljenik u 2. svjetskom ratu a poslije rata prvi jugoslavenski ambasador u Parizu.

Pročitaj više