Opis
Nedavno je predstavljena zavičajna foto-monografija o vodama u kršu Imotske krajine od kojih su samo Crveno i Modro jezero svjetski poznata, a preostala jezera, rijeke i poplavna područja, koja su ujedno ihtiološki i ornitološki rezervati s nekoliko endemskih vrsta, nepoznata su čak i mnogim stanovnicima Imotske krajine.
U ovoj godini, kad svijet slavi pitku vodu i održivi razvoj izložbom EXPO 2008. u Zaragozi, autori Kolovrat i Delić Peršen su odlučili predstaviti fenomen golemih zaliha pitke vode koje su sačuvane u kršu Imotske krajine, koja činjenica ne samo da je malo poznata javnosti, nego se taj fenomen nikada nije tretirao kao zasebna tema; čim više, ljepota krških voda bila je samo dekoracijom i usputnim motivom drugim temama.
Potreba da se javnost podsjeti na činjenicu da je samo u jednom, Crvenom jezeru sačuvano najmanje 16 milijuna m3 pitke vode, svrstava imotsko područje u red geostrateških regija čiju će važnost valorizirati skora budućnost; ujedno, ovo je podsjetnik lokalnom stanovništvu na obvezu da se prema modrim vodama treba odnositi s pažnjom i odgovornošću, kako bi se zalihe sačuvale za budućnost, a imotski EXPO potrajao za naraštaje koji dolaze.
kanjon-smaragdne-rijeke.jpgPredgovor monografiji napisao je svjetski poznati alpinist i speleolog Stipe Božić, koji je u svom uvodniku kazao: „Neprocjenjivo blago, čiju vrijednost još dobro ne spoznajemo, jesu krška jezera oko Imotskog. Svaki put kad ih ugledam, čini mi se da sam prvopristupnik koji promatra stvaranje… ti jedinstveni, velebni ponori vladaju mojim bićem ponovo me upozoravajući kako sam malen, ništavan i prolazan u usporedni sa stvaralačkom i ujedno razarajućom ljepotom prirode.“
Monografija se odlikuje dobrom ravnotežom realistično-reportažnih fotografija i pratećih tekstova, što daje ukupan pregled i dostatne informacije o regiji koja je malo poznata. Izvrsna dizajnerska i grafička obrada Nevena Marina, te kvalitetan uvez, u potpunom su skladu s ljepotom prirode oko imotskih modrih voda, pred kojom, doslovce, zastaje dah.
Ante Lončar