Opis
Jože (Josip) Plečnik (Ljubljana, 23. siječnja 1872. – Ljubljana, 7. siječnja 1957.), najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor.
Nakon prve neuspješne godine u nižoj gimnaziji, napustio je školovanje. Otac ga je potom uzeo u svoju stolarsku radionicu gdje je Jože Plečnik počeo polako graditi svoj zanat. Uz državnu stipendiju nastavio svoje obrazovanje u Državnoj obrtničkoj školi u Grazu. Izučio je zanat stolara i dizajnera namještaja.
Arhitekturom se počeo baviti nakon što je ostao zapanjen vidjevši nacrte Berlinske katedrale Otta Wagnera. Nadugo zatim se upisao na studij u Grazu, a potom u Beču u klasi gospodina Wagnera. Njegove rane projekte karakteriziraju racionalna organizacija i planiranje, tipični za Wagnerove dizajne stanova i infrastrukture i bogato dekorirane površine s organskim motivima tipičnim za secesiju. Kao nagradu za izvrsno napravljen diplomski rad o nizozemskom ljetovalištu Scheveningenu dobio je Rimsku stipendiju koja mu je omogućila višemjesečno studijsko putovanje po Italiji i Francuskoj. Godine 1901. je otvorio samostalni arhitektni atelje. Od 1911. godine je bio profesor na Umjetničko-obrtnoj školi u Pragu, od 1920. na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. 1938. godine je postao član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Proglašen je za počasnog građanina Ljubljane, te je dobio odlikovanje Zasluge za narod, Prešernovu nagradu.
Do uvođenja eura, njegov lik se nalazio na novčanici od 500 tolara, a na pozadini slika njegovog velikog djela Narodne i sveučilišne biblioteke u Ljubljani.
Kosta Strajnić bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, konzervator i mecena. Prva monografija nekog slovenskog umjetnika objavljena u Hrvatskoj. Jože Plečnik bio je najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor. Velikan europske arhitekture. Vrlo rijetko!
