Opis
Bijela podloga, grafičko rješenje: dva crna kvadrata (lijevi koso položen), u svakom bijelim slovima prezime autora (lijevo knifer, desno seder). Ispod (lijevo)informativni tekst u tisku crne boje.
Julije Knifer (Osijek, 23. travnja 1924. – Pariz, 7. prosinca 2004.), bio je hrvatski slikar.
Jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20.stoljeća. Knifer je studirao slikarstvo početkom pedesetih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, da bi krajem pedesetih bio jedan od osnivača i istaknuti član grupe Gorgona koja je u Zagrebu djelovala od 1959. do 1966. kao važniji segment novije hrvatske umjetnosti. Godine 1961. sudjeluje na prvoj izložbi ‘Novih tendencija’ u Zagrebu kao pripadnik toga pokreta, a 1973. godina sudjeluje na bijenalu u São Paulu, te 1976. na Venecijanskom bijenalu zajedno s kiparom Ivanom Kožarićem.
Osnovni i prepoznatljiv motiv Kniferove umjetnosti je od šezdesetih prošlog stoljeća meandar, izveden u bezbroj varijanti i u različitim tehnikama– od olovke do ulja na platnu, kolaža i murala. Kniferov meandarski oblik reduciran je na jednoličan ritam kontinuirane forme i kontrast crnog i bijelog, da bi kasnije u njega uključio i boju.
Godine 2001. Knifer je u izboru selektora Zvonka Makovića predstavljao Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu, iste godine proglašen je počasnim građaninom Osijeka, a godinu dana kasnije dobio je, opet iz pera Makovića koji je umjetnikov rad pratio od ranih 1970-ih godina prošlog stoljeća, prvu opsežnu i sveobuhvatnu monografiju, nakon što je već bio predstavljen francuskoj publici. Kniferovu su izložbu u Palazzo Querini Stampalia, gdje je bio hrvatski nacionalni paviljon, mnogi utjecajni svjetski kritičari i časopisi proglasili među najboljom na cijelome Bijenalu.
Jedan je od naših najvećih i najupečatljivijih umjetnika XX. stoljeća.
Đuro Seder rođen je 29. studenog 1927. god. u Zagrebu.
Polazio je I. kiasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturirao na klasičnoj gimnaziji u Splitu 1946. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, koju je diplomirao 1951. u klasi Antuna Mezdjića, a potom (1953) specijalku za slikarstvo Marina Tartaglie na istoj Akademiji.
Od 1981. do 1983. docent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1983. do 1987. na dužnosti je dekana, a otada do danas redoviti je profesor.
Bio je član grupe Gorgona (1959- -1966.). Šezdesetih i sedamdesetih godina objavljivao je poeziju u časopisima “Razlog”, “Kolo”, “Forum” i “Republika”, a 1978. god. tiskana mu je zbirka poezije “Otac iz lonca” (“Teka”, Zagreb).
Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Zastupljen je u mnogim muzejima i galerijama, te privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.
Seder je dobio brojna priznanja kritičara, među ostalim, nagradu Zagrebačkog salona, nagradu Vladimir Nazor za slikarstvo te za životno djelo, njegova djela nalaze se u fundusima svih važnijih muzeja u Hrvatskoj, ali i u Beogradu, Grazu, Budimpešti, New Yorku, Münchenu
Jedan je od naših najdugovječnijih i najplodnijih umjetnika.
