Opis
Rebić smatra kako je Gnilkina knjiga doprinos upoznavanju islama koji nije, kako je rekao, samo osvajao Europu. “Njegovi su ljudi doprinijeli razvoju filozofske misli”, rekao je, podsjetivši kako su Avicena i Averoes utjecali na kršćansku renesansu i humanizam. Po Rebićevu mišljenju, nakon što je Europa iz svoga Ustava izostavila Boga može se, kako je rekao, postaviti pitanje je li se njezin religiozni model raspao. “Sudeći po ozakonjivanju pobačaja i istospolnih brakova, pokusima na ljudskim zametcima budućnost
Europe ne sluti na dobro”, ustvrdio je. Rebić smatra kako se na tom području religije mogu približiti. Ocijenio je da je u Kuranu mnogo biblijske građe, podsjetivši kako je Muhamed novozavjetnu problematiku upoznao preko apokrifnih evanđelja od različitih kršćanskih heretičnih pokreta. Po Muftićevim riječima, bit je islamske vjere kako je Bog jedan, a da mu Muhamed nije prorok nego poslanik. “Muhamed nije autor Kurana”, rekao je dodavši kako je Muhamed kao poslanik počašćen jer je dobio Božju riječ. Ocijenio je kako je knjiga, premda u njoj ima određenih prijepornih pitanja, objektivno napravljena. “Nije Muhamed prepisao Kuran iz Biblije”, rekao je Aziz, dodavši kako islam smatra da je Kuran nadnaravni dar čovjeku. Kuran potvrđuje istinitost objave u Bibliji, koju su, kako je rekao, pismoznanci iskvarili svojim dodatcima. Govoreći o različitostima i sličnosti, Dugandžić je ocijenio kako se islam i kršćanstvo razilaze na pitanjima kristologije. Knjigu “Biblija i Kur’an – Što ih povezuje, što razdvaja” objavila je Kršćanska sadašnjost, a na hrvatski jezik preveo ju je Mato Zovkić. U tri poglavlja obrađuje povijesnu pozadinu, uspoređuje Bibliju i Kuran te donosi teološke teme. Joachim Gnilka (1928.) profesor je emeritus novozavjetne egzegeze i biblijske hermeneutike na Sveučilištu u Muenchenu. Na hrvatski jezik prevedene su mu knjige “Teologija Novoga zavjeta” i “Prvi kršćani – Izvori i početak Crkve”. (Hina)
