Opis
„Nevidljivost“ nakladništva istaknuta u naslovu ove knjige ključ je za razumijevanje njezine osnovne ideje, ali i cjeline predmeta: skrivene moći nakladništva u proizvodnji i promicanju kulturnoga identiteta. Polazeći od suvremenih i u posljednje vrijeme iznimno atraktivnih pojmova postmaterijalizma, kreativne ekonomije i proizvođenja kulturnog identiteta, autorice pružaju nov pogled na nakladništvo kao dio kulturne i kreativne industrije. Kako je riječ o relativno novome fenomenu, postavke koje autorice donose korektno su potkrijepljene relevantnom literaturom, a prohodnosti teksta pridonosi bogata likovna građa raspoređena po rubnicama. Takav pristup metodički je opravdan ponajprije zbog studenata koji će se priručnikom služiti od prve studijske godine sve do doktorskoga studija. Studenti ovdje mogu dobiti pregled brojnih definicija kulture, kulturne i kreativne ekonomije, industrije dokolice, književnoga nagrađivanja, resursa knjige, dokumentarizma prisutnog u književnoj produkciji i postmaterijalizma. Uz definicije pojmova i fenomena suvremenoga nakladništva priručnik donosi i primjere njihove konkretne primjene, poput Standardnog eurobarometra 69, konstruiranja i provođenja istraživanja o nagradama, povezivanja nakladništva i turizma i komentiranja rezultata istraživanja o turizmu u Republici Hrvatskoj. Autorice pokazuju na vlastitim primjerima nakladničke proizvodnje mogućnosti spajanja književnosti i turizma, nakladništva i drugih segmenata industrije dokolice. Posebno zanimljivo poglavlje Glagoljički kulturni kontekst upućuje na komercijalne mogućnosti glagoljice kao baštinskoga pisma. Dionice o semiotičkim sposobnostima glagoljičkoga pisma otvaraju cijeli niz novih znanstvenih hipoteza podignutih na temeljima više različitih znanosti. Svojim novim ideja o kreativnoj ekonomiji, industriji dokolice i nakladništvu kao mediju proizvodnje kulturnoga identiteta, ali i sretnom kombinacijom dviju profesija, Nives Tomašević kao urednice/znanstvenice i Jasne Horvat kao profesorice ekonomije/književnice, ova će knjiga zasigurno postati tražen i omiljen priručnik za studente nakladništva i komunikologije, ali i privlačno štivo za sve koji žele da im se nakladništvo i njegova kulturotvorna uloga osvijetle i tako učine „vidljivima“.