Opis
Bitak i ništavilo: Ogled o fenomenološkoj ontologiji (francuski: L’Être et le néant : Essai d’ontologie phénoménologique), ponekad objavljivan s podnaslovom Fenomenološki esej o ontologiji, knjiga je filozofa Jean-Paula Sartrea iz 1943. godine. U knjizi Sartre razvija filozofski prikaz u prilog svom egzistencijalizmu, baveći se temama kao što su svijest, percepcija, socijalna filozofija, samozavaravanje, postojanje “ništavila”, psihoanaliza i pitanje slobodne volje.
Dok je bio ratni zarobljenik 1940. i 1941., Sartre je čitao Martina Heideggera Bitak i vrijeme (1927.), koji koristi metodu Husserlijeve fenomenologije kao leću za ispitivanje ontologije. Sartre je pripisao tijek svojih vlastitih filozofskih istraživanja svojoj izloženosti ovom djelu. Iako pod utjecajem Heideggera, Sartre je bio duboko skeptičan prema bilo kakvoj mjeri kojom bi čovječanstvo moglo postići neku vrstu osobnog stanja ispunjenosti usporedivo s hipotetskim Heideggerovim "ponovnim susretom s Bićem". Prema Sartreovom prikazu, čovjek je stvorenje progonjeno vizijom "dovršetka" (ono što Sartre naziva ens causa sui, što doslovno znači "biće koje samo sebe uzrokuje"), kojeg mnoge religije i filozofi identificiraju kao Boga. Rođen u materijalnoj stvarnosti vlastitog tijela, u materijalnom svemiru, osoba se nalazi umetnuta u postojanje. U skladu s Husserlovim pojmom da svijest može postojati samo kao svijest o nečemu, Sartre razvija ideju da ne može postojati oblik jastva koji je "skriven" unutar svijesti. Na tim temeljima, Sartre dalje nudi filozofsku kritiku teorija Sigmunda Freuda, temeljenu na tvrdnji da je svijest u biti samosvjesna.
Bitak i ništavilo smatra se i najvažnijim nefikcijskim izrazom Sartreova egzistencijalizma i njegovim najutjecajnijim filozofskim djelom, originalnim unatoč dugu Heideggeru. Mnogi su pohvalili središnju ideju knjige da "egzistencija prethodi suštini", njeno uvođenje koncepta loše vjere i njeno istraživanje "ništavila", kao i njen novi doprinos filozofiji seksa. Međutim, knjiga je kritizirana zbog svoje apsurdnosti i zbog tretmana Freuda.
