Opis
Plakat za izložbu Virgilija Nevjestića u Kabinetu grafike JAZU. Bijela pozadina, crni raster u dojoj polovici plakata. Ime autora pisano ljubičastim slovima, tipgrafija Helvetica.
- Picelj, Ivan, hrvatski slikar, grafičar i oblikovatelj (Okučani, 28. VII. 1924 – Zagreb, 22. II. 2011). Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1943–46. Jedan od osnivača skupine EXAT 51, s kojom je izlagao u Zagrebu i opredijelio se za apstraktnu umjetnost. Među utemeljiteljima je pokreta novih tendencija, unutar kojeg je stvarao programirana djela kojima je istraživao vizualnu percepciju, ritmove, pomake (Programirani slučaj cm 8-1, 1966); organizirao izložbe pokreta u Zagrebu. Izradbom plakata, opremom knjiga i kataloga izložbi unaprjeđuje vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja i zagovara ravnopravnost primijenjene umjetnosti. Objavio mape grafika u tehnici sitotiska (8 serigrafija, 1957; Cyclophoria, 1971; Remember, 1984–86; Varijacije, 2002). U slikarstvu je razvijao geometrijsku apstrakciju (Kompozicija, 1951; U čast El Lissitzkom, 1956). Ishodišta je pronalazio u općim načelima konstruktivizma i minimalizma, a temeljni su mu postupci redukcija oblika na geometrijske elemente, multiplikacija osnovne plastične jedinice unutar pravilna rasporeda plohe te analiza tonskoga registra osnovnih boja. Izrađivao reljefe i objekte u drvu i metalu. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1994).
- Virgilije Nevjestić rođen je 22. studenog 1935. godine u Kolu, pored Tomislavgrada. Diplomirao na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu 1963. godine. Završio je specijalni odjel za grafiku 1966. godine.Od 1968. godine do svoje smrti živio je u Parizu. Godine 1987. osnovao u Parizu L’académie Virgile gdje je predavao specijalni tečaj grafike. Predavao je i na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela.U njegovoj grafici prevladava narativna i nadrealna komponenta; umnažanjem figuralnih pojedinosti, u sprezi s poetskom projekcijom djetinjstva i zavičaja, postiže oniričko-fantastičnu i nostalgičnu atmosferu. U lirskoj viziji i životnim sadržajima njegovih grafika javlja se snažna dramatska napetost, poetskom destrukcijom zbilje prosvjeduje protiv otuđenja suvremene civilizacije.Linija mu je melodiozna i minuciozna, kompozicija najčešće sastavljena od niza odijeljenih prizora, ispovjednog i simboličnog karaktera. U novijim djelima linearni način ustupa mjesto tonskom oblikovanju predmeta, uz bogate svjetlosne i kromatske efekte.
Izdao je mape grafika, te oslikao književna izdanja pjesama A. B. Šimića, D. Tadijanovića, S. Čuića, Mile Pešorde i C. Baudelairea.Samostalno je izlagao u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Milanu, Parizu, Bostonu, Tokiju, Firenci, Londonu, Rimu, Hagu, Bruxellesu, Vancouveru i New Yorku. Pisao je i pjesme koje je ilustrirao vlastitim crtežima. Pisao je i pjesme koje je ilustrirao vlastitim crtežima.
Virgilije Nevjestić umro je 25. kolovoza 2009. godine u Parizu.
