Opis
Osobno zaduživanje u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. godine naovamo stalno raste. Suprotstavljajući se često vrlo pojednostavljenim i moralizirajućim analizama ovog društvenog fenomena, autor se u ovoj knjizi koncentrira na promjene u strukturi hrvatskog društva. Ubrzani razvoj alokacijskih resursa, “novih sredstava za potrošnju”, promjene u djelovanju financijskih institucija te promjene u aktivnosti “marketinške industrije”, u središtu su pažnje.
Analizirajući način na koji su pojedini poslovni procesi u radu trgovačkih centara i banaka utjecali na rast potrošnje, te kako je ona podržavana kroz aktivnosti “marketinške industrije”, autor objašnjava specifičnosti nove forme potrošačkog društva razvijenog u Hrvatskoj, te posljedice koje njen nastanak ima na rast osobnog duga građana.
Uz analizu promjena na strani ponude potrošačkih dobara i financijskih usluga, analiziraju se i prevladavajuće socio-ekonomske okolnosti koje su poticajno djelovale na rast zaduživanja te fenomen “novog konzumerizma” koji se promatra kao svojevrsni socijalni zamašnjak reprodukcije zaduživanja. “Novi konzumerizam” autor objašnjava kao socio-kulturni mehanizam koji integrira višestruku funkcionalnost potrošačkih dobara, a koja se manifestira u dvije dimenzije: u potrebi njihova korištenja kao sredstava nužnih za izlaženje na kraj sa sve većim brojem socijalnih praksi u kojima su socijalni akteri u suvremenim društvima prinuđeni participirati, te u potrebi njihova korištenja u procesu konstruiranja identiteta.
Ishodište novog konzumerizma specifičnog za Hrvatsku je u fenomenima “likvidnosti društvenog života”, razvoju specifične vrijednosne matrice koju autor naziva “etikom životnog poduzetništva”, te u promjeni dominantne forme potrošačke socijalizacije. Baka u trgovačkom centru, rutinizacija potrošnje, širenje područja borbe, mekdonaldizacija kreditiranja, transformacija konotacije pojma dug, perpetuiranje duga, banka kao bračni terapeut, korporativno-refleksivni individualizam, životno poduzetništvo samo su neki od motiva kojima se ovdje, uobičajenom ekonomskom diskursu nasuprot, analizira osobna zaduženost.
***
Ivan Burić sociolog je zaposlen kao direktor istraživanja u agenciji za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Ipsos Puls. Premet njegovog znanstvenog interesa su sociologija potrošnje i metodologija društvenih istraživanja. Predavač je na Hrvatskim studijima i Veleučilištu Vern.
