Opis
Taj mladić iz njezinih prvih uspomena, koji je miluje jabukom, koji joj šapuće bajku, koji joj pruža nož, njezin je brat Sigmund.
Godina je 1938. i već bolesni Sigmund Freud pred nacistima odlazi iz Beča. Zahvaljujući ugledu i poznanstvima dobio je priliku sastaviti popis onih koje će povesti sa sobom: na njemu će se naći mjesta za njegova liječnika i dvije služavke, za njegova psa i njegovu šogoricu, ali ne i za koju od njegove četiri sestre. Nedugo zatim, dok Freud u Londonu bude živio svoje posljednje dane, sestre oca psihoanalize bit će odvedene u koncentracijski logor Terezin i pogubljene.
Zasnovan na istinitoj priči, nagrađivani roman Goce Smilevskog djelo je koje daje glas onim nečujnima, a među njima ponajviše Adolfini Freud – “najslađoj i najboljoj od mojih sestara” – darovitoj, osjećajnoj ženi koja je život provela u sjeni, njegujući majku i oca. Svjedočeći sjaj i bijedu jedne epohe ulaskom u živote njezinih velikana, baš kao i one njenih neznanih i slabih, ali ne manje važnih sudionika, Sestra Sigmunda Freuda knjiga je koja potresa i razotkriva, djelo koje nećete zaboraviti.
“Začuđujuće i hrabro. . . Neočekivano i provokativno. . . Usuđuje se ponuditi neku vrstu mračne Freudove biografije, izuzetno kritične prema ‘velikom čovjeku’. . .”
The New York Review of Books
“Jedan od najzanimljivijih književnih događaja godine. . . Važna knjiga. . . laka za čitanje, provokativna i duboka. . . Smilevski je izvrstan pisac.”
Dubravka Ugrešić, Liberation
“Duboka, inteligentna i odvažno maštovita knjiga, Sestra Sigmunda Freuda pokazuje kako proza uspijeva postaviti neka temeljna pitanja, kojih se historiografija ne može ili ne usudi prihvatiti.”
El País
“Dragulj od romana. . . duboko potresna knjiga. . . Provokativna priča o ludilu i percepciji. Nezaboravno.”
Publishers Weekly
“Nepokolebljiv pogled na ljubav, smrt, seks, mržnju, depresiju i ludilo.”
Booklist
“Inovativan i ingeniozan roman koji biografije Freuda i njegove sestre Adolfine prepleće s biografijama njihovih suvremenika Gustava i Klare Klimt osvjetljavajući tako povijesni odnos između stvaralačkog čina i nezamislive destrukcije, baš kao i onaj između sudbine muškarca i sudbine žene…”
Shoshana Felman
