Opis
Edward Snowden, Julian Assange i Chelsea Manning ključne su osobe u borbama koje se vode u odnosu na državne tajne i masovno nadziranje, internetske slobode, rat i terorizam. Za Geoffroya de Lagasnerija oni su mnogo više od zviždača: predstavljaju uzorne figure koje iznalaze nova umijeća pobune.
Praksa anonimnosti koju omogućuje WikiLeaks, geste bijega i zahtjevi za azilom Snowdena ili Assangea raskidaju s tradicionalnim oblicima prosvjeda. Stoga nas ovi načini djelovanja navode na razmišljanje o funkcioniranju demokratskog prostora, o pojmovima građanstva, države, istupanja, kolektiva.
Suvremena teorija usmjerila je svoju pozornost na masovna okupljanja naroda, kao što su pokreti Occupy, Indignados ili Arapsko proljeće. No, što ako upravo samotnički postupci Snowdena, Assangea i Manning tvore žarišta u kojima se razvija novo i nepoznato poimanje politike?
Geoffroy de Lagasnerie (1981.) francuski je filozof i sociolog te profesor na Nacionalnoj umjetničkoj školi Pariz-Clergy. Autor je nekoliko knjiga, članaka i predavanja koja se odnose na društvenu i političku filozofiju, epistemologiju i kritičku teoriju, te sociologiju kulture i intelektualnog života, s posebnim zanimanjem za djelo Pierrea Bourdieua i Michela Foucaulta. Između ostalih, objavio je sljedeće knjige: Misliti u lošem svijetu (Penser dans un monde mauvais, 2017.), Suditi. Kaznena država spram sociologije (Juger. L’État pénal face à la sociologie, 2016.), Umijeće pobune. Snowden, Assange, Manning (L’Art de la révolte. Snowden, Assange, Manning, 2015.) i Posljednja pouka Michela Foucaulta. O neoliberalizmu, teoriji i politici (La dernière leçon de Michel Foucault. Sur le néolibéralisme, la théorie et la politique, 2012.).
