Opis
Enigma objekta, izbor iz velike zbirke Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti Centra Georges Pompidou iz Pariza, jednog od najvećih svjetskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Enigma objekta nastala je suradnjom pariškoga Centra Pompidou i zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koji slavi pola stoljeća postojanja i očekuje dovršenje nove zgrade, čiji se obrisi naziru u novozagrebačkom naselju Središće. Inicijator i autor projekta Želimir Koščević, muzejski savjetnik MSU-a, još je prije četiri godine izašao sa zamisli o realizaciji tako velika projekta – najvećega projekta Muzeja suvremene umjetnosti ikada. Za prvih susreta i razgovora u Parizu, Francuze je najviše zanimalo što bi se to, iz goleme zbirke od gotovo 55 000 umjetničkih djela, moglo predstaviti Zagrebu.
Iz Pariza su u Zagreb dopremljena prvorazredna i neprocjenjiva djela druge polovice prošloga stoljeća i ovih nekoliko godina 21. stoljeća, među ostalim i radovi dvojice naših umjetnika: nedavno preminula Julija Knifera s grafitom na kartonu Meandar, koji je 1999. pariškom muzeju darovala Kniferova kći Ana te Brace Dimitrijevića s djelima Prolaznik kojeg sam slučajno sreo u 11h09 (1971) i Posthistorijski triptih; majka Romula i Rema (1989). U Beaubourgu, kako se od milja naziva Centre Georges Pompidou, nalazi se pedesetak djela naših dvanaest autora poput već spomenutih te Džamonje, Glihe, Kristla, Mangelosa, Meštrovića i ostalih, a nedavno je za zbirku otkupljeno više djela Mladena Stilinovića. S druge pak strane, možda je bitnija činjenica da je četrdesetak umjetnika, od Yvesa Kleina i Roya Lichtensteina do Armana i Françoisa Moreletta već, na ovaj ili onaj način, sudjelovalo na izložbama u Zagrebu i izvan Zagreba, koje je u svojih pola stoljeća organizirala Galerija suvremene umjetnosti, današnji Muzej. U Zagreb su stigla antologijska djela poput Warholova Električnog stolca iz 1967, obojena konstrukcija I like Olympia in black face Larryja Riversa iz 1970, Césarovi Televizijski asamblaž i kontrolirana kompresija automobila nazvana Kompresija Ricard, skulptura Gomilanje I (1968) francusko-američke umjetnice Louise Bourgeois, Agamova Dvostruka metamorfoza (1968/69), Takisova skulptura Signal (oko 1955), Video-ribice Koreanca Nam June Paika, Mekana verzija makete za spomenik koji je Chicagu donirao Pablo Picasso skulptura Claesa Oldenburga iz 1968, Lichtensteinov emajl na staklu Hot-dog iz 1964, instalacija Jedan i tri stolca Josepha Kosutha… Tu su još i Arman, Josef Albers, Daniel Spoerri, Jim Dine, Louis Cane, Daniel Buren, Christian Boltanski, Joseph Beuys, Victor Vasarely i mnogi drugi. Gotovo cijeli presjek umjetnosti druge polovice stoljeća – od pop-arta preko konstruktivističke umjetnosti i Fluxusa pa do konceptualizma i novih medija – videoumjetnosti, instalacija i fotografije. Spektakl umjetnosti koji ni u kojem slučaju ne treba propustiti.
