Opis
Nakon punih pedeset godina, nakon Jelašićeve Antologije srijemskih pisaca (1944), hrvatska javnost ponovno dobiva knjigu o hrvatskom književnom stvaralaštvu u Srijemu.
Srijem je sastavni dio hrvatske države još od vremena kneza Trpimira, koji u svojoj darovnici splitskoj nadbiskupiji godine 852. kazuje da se njezino područje prostire “sve do obala Dunava i skroz po cijeloj državi Hrvata”. Godine 1918. Trojedna kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u kraljevinu SHS sa Srijemom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom kotorskom.
U Srijemu se razvijaju romanička, gotička i renesansna kultura Hrvata, koje se gase prodorom Turaka. Nakon oslobođenja Slavonije i Srijema nastupa razdoblje baroka, pa i srijemski pisci obogaćuju hrvatsku baroknu književnost. To je doba franjevačkih učilišta u Vukovaru, Iloku i Petrovaradinu, doba koje priprema temelje civilizacijskom procvatu i bogatom literarnom stvaralaštvu 19. i 20. stoljeća.
Knjiga Hrvatska riječ Srijemu predstavlja njihovim vlastitim štivima pedesetak hrvatskih pisaca, koji su Srijemci rođenjem ili djelovanjem. To je antologijski izbor, a u Leksikonu, pridodanom knjizi, obrađeno je još stotinjak pisaca. To dokazuje i širinu i bogatstvo hrvatske pisane riječi u Srijemu, na razmjerno malenom prostoru, koji je sa sjevera i istoka omeđen Dunavom, sa zapada crtom koja vodi okomito od Vukovara do Bosuta, te tijekom Bosuta do njegova ušća u Savu, a na jugu pak rijekom Savom. Knjiga Hrvatska riječ Srijemu nedvojbeno svjedoči pripadnost Srijema hrvatskom (duhovnom) prostoru.
