Opis
Kritičko propitivanje emancipacijskih mogućnosti političkog subjektiviranja čovjeka kao citoyena temeljna je kušnja moderne političke teorije. I temeljni doseg republikanske teorije, napose u obliku u kojem ju je izložio njezin vodeći mislilac J.-J. Rousseau.
Rekonstrukcijsko istraživanje i vrednovanje Rousseauove teorije općenite volje, oslanjajući se u pogledu čitanja velikih mislilaca prošlosti na pouke J. Habermasa i L. Straussa, kritički tumači glavne Rousseauove tekstove, posebice Društveni ugovor. Pritom izbjegava hermeneutičke stupice da tekst koji tumači uvaži tel quel, s jedne, ali i da bude pametnije od samog autora, s druge strane. Mogućnosti političkoga karakterizira tip teorijskog pristupa koji se naziva genealogijom političkih pojmova. Na primjeru općenite volje, koja kao metafizička ideja izvorno pripada teologijskom diskursu, ispituje se logika sekularizacije toga ključnoga političkog pojma u povijesnoj sekvenci od Malebranchea, preko Baylea, Montesquieua i Diderota do Rousseaua. Do Rousseauove političke teorije općenite volje. Pokazuje se da i sam Rousseau samo djelomično uspijeva, na proturječan način, izaći iz zamki sekularizacijske logike, na temelju uvida u procesualnost razlikovanja i izjednačavanja općenite volje i volje svih. Epohalno osamostaljenje političkoga Rousseau nastoji osigurati emancipacijskom dinamikom departikularizacije i poopćavanja volje svih građana u zakonodavnom procesu iskazivanja i razvijanja njihove intersubjektivne kolektivne autonomije.
Dragutin Lalović (1947), hrvatski politolog. Sveučilišni je profesor na Fakultetu političkih znanosti, na kolegijima Povijest modernih političkih ideja, Povijest političkih doktrina i Teorija države. Član uredništva (1972-1974) i glavni urednik (1975-1976) časopisa Pitanja, urednik biblioteke Pitanja (1977-1981), član uredništva (1985-1989) i glavni urednik (1990) časopisa Naše teme, urednik biblioteke “Čari političkoga” (od 2002). Važniji znanstveni radovi: Poredak slobode, Politička misao, 1/1979, Društveni čovjek i njegovo vlasništvo (1986.), Man as Citizen: the General Will in Rousseau’s early Political Theory (1755), Croatian Critical Law Review, 1-2/1997, From the Citizen towards the Man: the General Will and the Will of all in Rousseau’s mature Political Theory (1762), Croatian Critical Law Review, 3/1997, Demokratska invencija pred totalitarnim izazovom (predgovor knjizi: C. Lefort, Demokratska invencija, 2000.), Plaidoyer za državu u Bodinovoj science politique (pogovor knjizi: J. Bodin, Šest knjiga o republici, 2002.), Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne I-II, Politička misao, 2 i 3/2005.
