Opis
U prvom poglavlju Pink započinje priču opisujući način rada dvije enciklopedije, nakon čega bi trebali zaključiti koja će od njih biti uspješnija.
Prva potječe iz Microsofta i platit će profesionalnim piscima, urednicima i voditeljima da ju vode i objavljuju različite članke. Nakon toga će ju prodavati putem interneta.
Drugu neće nitko izdati već će na njoj raditi desetci tisuća ljudi koji neće biti plaćeni nego će to raditi iz zabave. Ova će enciklopedija biti besplatna i dostupna svima.
Nije teško za zaključiti da je ova druga enciklopedija Wikipedia koja je postala najveća i najpopularnija enciklopedija na svijetu. Onu prvu je Microsoft povukao 2009. godine.
Poanta uvodne priče je da niti jedan ekonomist ne bi predvidio da će enciklopedija na kojoj ljudi rade besplatno biti uspješnija. I to zbog zastarjelog uvjerenja da su glavni ljudski motivatori novac i sigurnost.
S tim informacijama Pink pobuđuje interes za daljnjim čitanjem i otkrivanjem prave ljudske motivacije.
U jednom od sljedećih poglavlja objašnjava razliku između dvije osnovne vrste posla: algoritamskog i heurističkog. Algoritamski je onaj u kojem radimo prateći unaprijed određene upute (primjerice, rad na blagajni), a heuristički je onaj u kojem sami smišljamo rješenje (primjerice, osmišljavanje reklamne kampanje).
Ne vrijedi ista motivacija za obje vrste posla. Klasičan sistem motivacije u obliku kazne i nagrade u algoritamskom poslu može sasvim dobro poslužiti, ali u heurističkom ne može. Dapače, može i štetiti: ugasiti motivaciju, zatomiti kreativnost, smanjiti radni učinak, pa čak i iskorijeniti lijepo ponašanje.
Danas poslovi postaju sve kreativniji, zanimljiviji i samostalniji, odnosno sve manje rutinski, dosadni i ovisni o drugima. Zato je nužno promijeniti i sustav motivacije.
Postavlja se pitanje jesmo li dolaskom na ovaj svijet programirani na pasivnost i inertnost ili pak na aktivnost i angažman. Pink vjeruje da je odgovor ovo drugo jer nam je radoznalost u prirodi još od djetinjstva.
Glavna ideja knjige, kako piše Pink, je jaz između onoga što znanost zna i onoga što poslovna praksa čini. Vanjski motivatori jednostavno nam više nisu dovoljni.
Iako novac je bazični motivator, kada tvrtka jednom to ispuni, istraživanja pokazuju da (dodatni) novac više ne utječe bitno na rezultate i motivaciju. Zato se trebamo početi fokusirati na autonomiju, izvrsnost i svrhu kao glavna uporišta biznisa.
Poznavajući ova načela, mnoge tvrtke svojim zaposlenicima daju 20% vremena tjedno da rade na nekom projektu po svojoj želji. Jedna od poznatijih koja to radi je Google, a u tih 20% vremena nastali su mnogi uspješni proizvodi, između ostaloga i dragi nam Gmail.
Njegov pogled na učenje i motivaciju djece sličan je onome u knjizi Danski odgoj djece, a istim tim principom služe se Montessori i Waldorf škole koje i sam spominje. Djeca koja se usmjeravaju na učenje i trud, a ne na rezultat, su ona koja u pravilu postižu bolje rezultate.
Jer francuski se može učiti radi učenja francuskog jezika, ali i radi dobivanja petice. Ta razlika u ciljevima vodi u dva potpuno različita smjera koja kasnije oblikuju naš odnos prema radu i poslu.
