Opis
Knjiga, odnosno zbornik radova, Imago, imaginatio, imaginabile objavljena je u čast dr. sc. Zvonka Makovića, istaknutog povjesničara umjetnosti, dugogodišnjeg profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te autora brojnih publikacija i kulturoloških, problemskih i retrospektivnih izložbi koje su obilježile protekla desetljeća i javnost upoznale s različitim autorskim osobnostima i pojavama koje su definirale hrvatsku umjetnost 20. i 21. stoljeća. Izdavač knjige je Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u njezinoj su realizaciji sudjelovali povjesničari umjetnosti, povjesničari, filozofi, konzervatori, etnolozi i muzejski djelatnici iz Hrvatske, Srbije i Italije. Radovi u zborniku strukturirani su po tematskom, a ne kronološkom načelu, a naslovi poglavlja referiraju se na pojedine aspekte djelovanja profesora Makovića. Prva dva rada, Tonka Maroevića i Nadežde Čačinovič, donose osvrte na segmente znanstvenog i kritičarskog opusa Zvonka Makovića. Slijede radovi Dine Milinovića, Katarine Nine Simončič i Ane Šeparović koji se dotiču utjecaja umjetnosti na konstruiranje identiteta u različitim medijima (skulpturi, modi i slikarstvu) te razdobljima – od antike i novoga vijeka do 20. stoljeća. Treća grupa članaka okupljena je pod zajedničkim naslovom »Od individualnoga prema općem«, a čine je radovi Žarka Španičeka i Tihane Petrović Leš koji se dotiču kulturne povijesti Slavonije, te dva teksta posvećena arhitekturi čiji su autori Franko Ćorić i Dragan Damjanović. Četvrta grupa tekstova, naslovljena »Od pučke slike i sitne grafike do naručiteljstva i kolekcionarstva« sadrži sedam radova koji obrađuju teme iz različitih dijelova Hrvatske. Tekstovi Milana Pelca i Frane Dulibića bave se popularnom slikom, temom koju je u hrvatskoj povijesti umjetnosti svojim brojnim tekstovima otvorio upravo profesor Maković. Prilog Radoslava Tomića proširuje saznanja o baroknoj ikonografiji i naručiteljstvu na omiškom području, a tekst Iskre Iveljić o hrvatskoj kulturnoj povijesti 19. stoljeća u segmentu doprinosa plemstva. Prilozi Jasminke Najcer Sabljak i Silvije Lučevnjak, Ljerke Dulibić i Ive Pasini Tržec te Andreje Šimičić donose teme s polja kolekcionarstva – od sakupljačke djelatnosti plemstva do rada društava koja su snažno obilježila formiranje zbirki Strossmayerove galerije i Muzeja Slavonije. Cjelina »Oko u akciji: (de)konstruiranje suvremenosti očima likovnih kritičara« donosi tekstove koji iz rakursa istaknutih protagonista vremena produbljuju spoznaje o različitim aspektima hrvatske moderne (Irena Kraševac i Jasna Jovanov) i umjetnosti nakon 1945. (Giovanni Rubino) te naglašavaju modalitete umrežavanja hrvatskih i inozemnih umjetnika i likovnih kritičara. Posljednja cjelina »Pars pro toto: individualni opusi kao odraz vremena«, u kojoj su tekstovi Daniela Zeca, Lovorke Magaš Bilandžić i Sanje Cvetnić, razmatra individualne doprinose odabranih umjetnika i grafičkih dizajnera 20. i 21. stoljeća. Zbornik, opremljen brojnim, uglavnom kolor ilustracijama, obuhvaća sveukupno 448 stranica. Uz navedena 22 priloga o različitim temama s polja povijesti umjetnosti i kulturne povijesti donosi i životopis te cjeloviti popis radova profesora Zvonka Makovića. Tekstove iz zbornika recenzirali su dr. sc. Ivana Mance s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu te dr. sc. Igor Borozana s Odelenja za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
