Opis
Knjiga ČOVJEK I SMRT sadrži 33 rada predočena na znanstveno-stručnom skupu koji je bio održan u Zagrebu u rujnu 2016. Organizirali su ga Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatsko katoličko sveučilište i udruga Posmrtna pripomoć (svi iz Zagreba). Radovi su razvrstani u osam tematskih skupina: (I) Prvu skupinu predstavlja jedan rad u kojem autor prikazuje razvitak same udruge „Posmrtna pripomoć“ koja je prošle godine obilježila svoju 85. obljetnicu osnutka. Rad daje uvid u historijat same udruge tijesno povezane s razvitkom društvene infrastrukture neophodne za doličnu skrb za umrle u urbanoj sredini. Spomenuti je razvitak prošao kroz više faza transformacije i modernizacije, ukorak s razvitkom gradske društvene sredine. (II) Druga skupina sadrži deset radova u kojima se tematizira teologijski pristup umiranju i smrti u kršćanstvu, židovstvu i islamu. U svim tim radovima očituje se manje ili više izričito metafizička podgrada u religijskom pristupu zadane tematike ; tu dimenziju napose ističu prva dva rada. Važnost je tih radova u tome što iz raznih religijskih tradicija otvaraju pogled na egzistenciju čovjeka koja se ne iscrpljuje u pukom pozemljarskom bivanju i djelovanju nego u obzorju nade koja cilja na novi život s Bogom. (III) Treća skupina donosi dva rada u kojima je tematiziran medicinski pristup problematici umiranja i smrti: mogućnosti i granice medicinske znanosti i medicinskog umijeća suočenih s „izlaskom iz života“. (IV) Četvrta skupina sadrži dva rada u kojima se razmatra tema smrti u povijesti filozofije općenito te napose u njemačkoj filozofiji egzistencije i u filozofijskoj antropologiji 20. stoljeća. Na vidjelo izlazi radikalno promišljanje neukidive konačnosti ljudske egzistencije. (V) Peta skupina radova daje uvid u bioetičku problematiku umiranja i smrti. Problematizira se namjerno izazivanje smrti i palijativna skrb te odnos prema smrti u tradicionalnom, modernom i tzv. postmodernom društvu. (VI) Šesta skupina radova informira o prisutnosti smrti u medijima, napose na Facebooku i u „virtualnoj zbilji“ (virtualna groblja). (VII) Sedmu skupinu tvori jedan rad koji se bavi smrću u arhitekturi – primjer zagrebačkog Mirogoja na kojem se primjećuje utjecaj talijanskih i srednjoeuropskih tendencija raspoređivanja i uređivanja groblja. (VIII) Osma skupina radova tematizira sociologijske aspekte umiranja i smrti: koje su prakse „u igri“ pomoću kojih različite društvene skupine grade svoj odnos prema smrti, kako u graničnim situacijama rata i smrtne kazne, tako i u „redovitim“ životnim situacijama. Uz analizu društvenih rituala povezanih sa smrću upozoruje se i na potrebu demografskih analiza da bi na populacijskoj razini postalo jasno s kojom vjerojatnošću neko društvo može ići ili ide svojem kraju. Radovi su napisani pregledno i zadovoljavaju zahtjevima prezentiranja znanstvenih i stručnih radova na valjanom hrvatskom znanstvenom jeziku. To na svoj način potvrđuju grafički prilozi, napomene uz tekst, navođenje rabljenih izvora te prikladna bibliografija na kraju radova. Formalno i sadržajno oni zadovoljavaju kriterije znanstvenosti i stručnosti. Dodatak donosi kratke životopise autora.
