Božo Biškupić (ur): Bernardi

35.00  (263.71 kn)

Šifra: BS-12990

Izdavač i godina: GZH & NSB, 1992.

Broj stranica: 174

Uvez: meki

Format: 24 x 17,5 cm

Nema na zalihi

Pridružite se listi čekanja kako biste dobili e-poruku kada ovaj proizvod postane dostupan

Opis

Bernardo Bernardi rođen je 16. prosinca 1921. godine u Korčuli. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku. 1940. godine upisao je Odjel za arhitekturu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Nakon diplome 1948. godine ostao je na fakultetu kao asistent arhitekta Zdenka Strižića na Katedri za projektiranje. 1951. godine napušta fakultet i otada do smrti djeluje kao slobodni umjetnik.

Od 1956. do 1957. godine boravi na studijskom usavršavanju u Parizu. Tijekom 1960. godine na studijskom je putovanju po Skandinaviji. Boravio je u DanskojFinskoj i Švedskoj. 1978. godine odlazi i na studijsko putovanje u SAD.

Isticao se u oblikovanju namještaja za industrijsku proizvodnju (za TVIN u Virovitici) i interijera. U arhitekturi je uvažavao mjerilo ambijenta, poštujući tradiciju (hotel Marko Polo u Korčuli). Jedan je od osnivača Exata 51 (1951- 1956), ULUPUH-a (1957.), zagrebačkog centra za oblikovanje (1964.) i Društva dizajnera (1985.). 1953. godine daje ime stručnom arhitektonskom časopisu Udruženja arhitekata hrvatske naziv „Čovjek i prostor“.

Sudjelovao je na mnogim izložbama u Hrvatskoj i izvan nje. Bernardo Bernardi, odmilja Bern, je bio ukorak s vremenom arhitektonskog i dizajnerskog svijeta. Surađivao je s mnogim hrvatskim umjetnicima. Među inim s Vladimirom KristlomIvanom PiceljomVjenceslavom Richterom i Božidarom Rašicom.

U Hrvatskoj se dodjeljuje nagrada za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja koja nosi Bernardijevo ime.

Bernardo Bernardi, arhitekt koji je pedesetih godina prošlog stoljeća stvarao bezvremenska djela arhitekture i dizajna,  neizbrisiv je dio hrvatske kulturne povijesti. Projekt oživljavanja namještaja koji potpisuje Bernardo Bernardi pokazuje da kvalitetno promišljanje i dobra rješenja nisu podložna prolaznosti. To može biti  veliki poticaj svakom tko se bavi dizajnom i arhitekturom, a time stvaralaštvom da bude još bolji jer se će se svaki napor i želja za kvalitetnim proizvodom i okolinom u kojoj živimo utkati u strukturu društva i trajno promjeniti budući stil života.

Pročitaj više