Opis
U knjizi se nalazi jedanaest rasprava (podijeljenih u tri cjeline) nastalih u rasponu od dvadeset i pet godina, koje su u većoj ili manjoj mjeri izmijenjene i proširene, dočim su dvije temeljito prerađene (Je li Vidrić doista pisao »jugoslovenskim esperantom«? i »Podlagajuchiega naçina urime doscasto« u slovnici Tome Babića Prima grammaticae institutio). Tri se rasprave objavljuju prvi put (Zapis sljednika jata u spisima fra Šimuna Milinovića, O Hrvatskome pravopisu koji je napisan 1941., a objavljen 1998., te Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića). Rasprava O Hrvatskome pravopisu koji je napisan 1941., a objavljen 1998. bila je dovršena još godine 1997., no imala je svoju »sudbinu«, o čemu se govori u naknadno napisanome Uvodnome pripomenku.
U svakoj od uvrštenih rasprava autor se bavi jednim od važnih problema hrvatskoga jezika, ili povijesti hrvatskoga jezika, ili povijesti hrvatskoga jezikoslovlja. Primjerice, u raspravi Vrste pravopisa pokušava razgraničiti pojedine vrste pravopisa, oslanjajući se na radove Bulcsúa Lászlóa koji se time bavio od devedesetih godina prošloga stoljeća pa do kraja života (2016.), te je u različitim prigodama navodio različit broj: 4 vrste, pa 8, te napokon 7 (u radu Sedmoglavī pozoj pravopisnī). U raspravi Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića govori se o dočetku -h u genitivu množine, i to na primjeru dviju gramatika Šime Starčevića. Analiza pokazuje da nema ni jednoga primjera u tim Starčevićevim gramatikama, i to ni u jednoj sklonidbi, koji ne bi imao dočetno -h u genitivu množine. U svakoj se pojedinoj raspravi razmatraju stanovita pitanja koja u hrvatskome jezikoslovlju ni do danas nisu u potpunosti riješena, što knjigu čini iznimno relevantom.
Premda je u knjizi riječ o vrlo raznolikim pitanjima i »temama«, jedinstvo joj ipak osigurava pristup da iza svakoga teksta koji je pred nama, mora stajati, ili mora opstojati jezik. To je stajalište koje se u ovoj knjizi zastupa i provodi.
Òno je nedvojbeno i neupitno polazište: u svakoj jezikoslovnoj činjenici, na svakoj (jezikoslovnoj) razini, pristupa se pod vidikom sustava.
Knjiga Bojana Marottija Pod vidikom sustava: Jezikoslovne rasprave donosi nam tekstove koji su osobito vrijedan znanstveni doprinos jezikoslovlju, ali i filologiji u širem smislu, što opet znači i kroatistici, i slavistici, i klasičnoj filologiji, a ne treba zaboraviti ni teoriju stiha, kao ni tekstologiju.
