Opis
Bogoslav Šulek rodom je Slovak, a srcem Hrvat. U Bratislavi je završio studij filozofije i pravnih znanosti. Zanimao se i za prirodne znanosti, posebno za bilje. Bio je polihistor, publicist, prosvjetitelj i leksikograf.
Godine 1838. došao je u Zagreb privučen ilirskim preporoditeljima i Ljudevitom Gajem. Hrvatski jezik učio je radeći 1838. u Zagrebu u Županovoj tiskari. Ilircima se priključio 1841. godine. Anonimno je uređivao Danicu (od 1843. do 1846.), a potom i je sam pisao (Što namjeravaju Iliri). Uređivao je i ilegalni politički tjednik Branislav (1844-1845). Godine 1849. razišao se s Gajem. Potom je uređivao Slavenski jug, Gospodarski list, surađivao u Pozoru. Jedan je od prvih članova JAZU (od 1866), a od 1874. do smrti njezinim je tajnikom.
Šulek je najpoznatiji po svojemu leksikografskom radu kojim nastavlja na bogatu hrvatsku leksikografsku tradiciju obogaćujući je novim riječima, novim značenjima, frazama i znanstvenim nazivima za nove civilizacijske i znanstvene potrebe. Koliko je ovladao hrvatskim jezikom, vidi se po tome što je u tome jeziku kovao nove riječi za onodobna znanstvena i civilizacijska dostiguća koja je dobro poznavao. To se ogleda u trima njegovim rječnicima:
– Njemačko-hrvatskom rječniku,
– Hrvatsko-njemačko-talijanskom rječniku znanstvenoga nazivlja i
– Jugoslavenskom imeniku bilja.
Godine 1860. objavio je Šulek Njemačko-hrvatski rječnik . Posvetio ga je J. J. Strossmayeru. Rječnik obasiže 1712 str. Na kraju rječnika stoji Popis vlastitih imena (osoba i zemljopisnih naziva). Slijedi Dodatak s dopunama, ispravcima i onim što treba ispustiti. Potom slijedi na 8 str. Popis riječi koje se pišu s jatom pa potom njihov pravilan izgovor, npr.: běsnoća – bjesnoća, brěst – briest. U samom tekstu Rječnika riječi s jatom pišu se s rogatim ě: d ělo, letěti, běsomučan…
U Rječniku se donosi oko 70.000 natuknica. Mnoge od njih danas su posve uobičajene kao školstvo, kovak, mliječnost, novovjerac, vrhovništvo. Neke od njegovih tvorenica nisu prihvaćene, kao dogled, moždanište, pojivo…Umjesto nekih njegovih tvorenica zadržana je strana riječ:
remiza (Šulek: kolnica ),
funkcioner (Šulek: obavljač),
apsolutizam (Šulek: samovlast ),
kontinuitet (Šulek: spojitost ),
sediment (Šulek: sjedo )…
Neke su njegove tvorenice prihvaćene u nešto izmijenjenu značenju: ostava (Deponierung, danas u suženu značenju “smočnica”),
oblovina (Mantelfläche des Cylinders, danas “obla drva, oblovina”…
Druge su doživjele promjene na planu izraza:
seljanstvo (Landbevölkerung), danas seljaštvo,
sitost (Saturation), danas zasićenost, npr. otopine,
samiti (isolieren), danas osamiti (se),
znakoslovje (Semiotik), danas znakoslovlje …
