Opis
Papir: Crtaći papir Ingres 80 gr / m2.
Boja: „Chromos“ Samobor, Tip 55.
Sitotisak: Ivo Vrtarić.
Naklada: 1000 primjeraka.
Grafička mapa sa 16 grafičkih listova u boji u tehnici sitotiska. Svaki je grafički list u l. d. k. numeriran (51 /100) i s potpisom autora u d. d. k. (Kuduz 80) grafitnom olovkom.
Predgovor „GRADOVI Ante Kuduza“ Vlade Bužančića:
Pred nama je istovremeno i 16 emotivnih i 16 istraživalačkih programa-zapisa, i 16 crteža, i 16 žičanih (prostornih) objekata, i 16 grafika.
Dostupnost u Internet trgovini: odmah.
Dostupnost u antikvarijatu Studio u Masarykovoj 20, Zagreb: u roku od 24 sata.
Sve to nastalo je neposredno kao rezultat nastavka razmišljanja i rada na građevno-strukturalnim i pomalo građevno-futurističkim idejama (prijedlozima) onih crtačkih rješenja temata GRAD – građenog od 1976. i izloženog prvi put u zagrebačkoj Galeriji Forum siječnja /veljače 1978.
Već dva mjeseca kasnije u Osijeku, u Galeriji Zodijak, izlaže i 12 grafika (serigrafija u boji) istog konstruktivističkog istraživanja, koje su paralelno nastajale (tokom 1977.) s tim crtežima. Tom prilikom, u predgovoru kataloga izložbe napisao sam: „ …Stigla je značajna promjena u stvaralačke principe Ante Kuduza. Da, prevladala je čista moćna konstrukcija umjesto raskošnog, poetički radosnog ornamenta, njegovih slapova, refleksija i zbrajanja (također) u građevinu, ali više onu srca nego u ovu sistemsku, linearno ogoljelu, odrednicu ovih današnjih, mišljenih i domišljenih jedinstvom (futurističke) funkcije. Dogodio se prijedlog jasnih i određenih – vrlo mogućih, projekcija jedne lijepe urbane stvarnosti: projekcije GRADOVA strukturalističkih pročelja i volumena – kao djelova nekog novog, za sada još nedovoljno iskazanog (ostvarenog), iako kod mnogih maštovitih već „viđenog”, predlaganog (na različite načine) ili barem slućenog – novog gradskog prostora.” Danas bih, s obzirom na značaj prostora u ovom kontekstu još dodao: (prostora) i svijeta.
U toj koncentraciji crtačkog izučavanja sebe, i motiva kao poetsko-građevnog prijedloga, kao samostalne igre, igračke i pretpostavke objekta i objekcije, nastala je i ova grafička mapa.
Proces njezina nastanka izuzetno je zanimljiv manifestiranjem i povratnošću polazne projekcije programa-zapisa. Teče, uglavnom, ovako: iz zamisli, iz niza skica, iz tog istraživalačkog iskustva iz kojeg će, ponekad „od prve”, češće poslije niza kombinacija i uz pomoć „slučajnosti”, znanja i kritičnosti, biti tražen, izgrađen i izabran crtež. Od njega, kao ishodišnog zaključka, počinje sve, ovisi sve, on je i smisao i granica, on je razlog radoznalosti svakog projiciranja, svakog prenosa.
Iz (tog) crteža su nastali objekti u metalu (žici). Iz presnimljenih objekata – ponovnim prenošenjem volumena u ravninu – nastaju nove objekcije primarne ideje (crteža) – nastaju grafike ove mape.
Vidljivo je da interpretacija ishodišnog programa različitim tehnikama svaki puta stvara različitu ekspresivnost, autonomno duhovno i materijalno jedinstvo.
Tako i ovom meditativnom graditeljskom, grafičkom „bilježnicom”, istovremeno vrlo suvremenom kao i u dugu nasljedstva (Kuduzi su odavna bili neimari) prisustvujemo i snu za sebe, „igri” umjetnika bez opterećenja preciznih graditeljskih predračuna, prisustvujemo Iistovima zamisli, i to tek u njezinim shematima – bez i jedne obavezujuće definitivnosti.
