Opis
Matica hrvatska Zadar već nekoliko godina sustavno radi na prikupljanju i obrađivanju kulturnog nasljeđa, a pogotovo jezičnoga blaga. Važnu ulogu u tim nastojanjima odigrala je knjiga Vlade Skračića Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka (1996). Proširujući takva istraživanja, i nastavljajući na vlastitu knjigu iz 1993, Rječnik govora mjesta Sali, Ankica Piasevoli objavljuje svoju četvrtu knjigu Saljska intrada — nazivlje po djedovima našim. Njome otkriva ono što se u zemljišnim knjigama naselja Sali na Dugom otoku krije pod brojevima čestica.
Sama riječ intrada talijanskoga je podrijetla, izvedena od glagola entrare — ulaziti, ući, a znači »sve ono što uđe u kuću: usjev, ljetina, urod, prirod, prinos, prihod, dohodak, zarada; u prenesenom smislu: obrađeno zemljište, vinograd, oranica, njiva«. Usprkos promjenama vlasnika, nazivlje intrada dugo je ostalo isto.
Knjiga je podijeljena u tri poglavlja. U prvom, Sekcije od 1-25, u svakoj od dvadeset i pet cjelina, predstavljen je jedan saljski predio sa svim svojim posjedima, s detaljnom kartom (sve je karte u Zavodu za katastar izradio Davor Buturić), i kratkom pričom na saljskom dijalektu koju je, slušajući predaje, zapisala Ankica Piasevoli. Drugo poglavlje, Obiteljski niz od I do XCIII, otkriva kojoj obitelji (uz stari obiteljski naziv i sadašnje prezime vlasnika) pripada koji posjed. Treće poglavlje, Abecedni niz intrada, donosi abecedni pregled podataka sadržanih u prva dva poglavlja. Knjiga sadrži i kratku povijest mjesta Sali, od prapovijesti do danas, a obogaćena je ilustracijama Alme Orlić.
