Opis
Godine 1876. donio je Mihovil Pavlinović pred Književni odbor Matice hrvatske veliki rukopisni zbornik s narodnim pjesmama što ih je mnogo godina sabirao po Dalmaciji te Bosni i Hercegovini. Uvjerio je Odbor da je Matičina zadaća izdavanje velike zbirke hrvatskih narodnih pjesama. Krajem lipnja 1876. Matica hrvatska raspisuje javni poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesma. Budući da je odziv bio i veći no što se očekivalo, Matičina se uprava odjednom našla pred velikim problemima: kako urediti i prirediti rukopise za tisak. O razmjerima toga posla svjedoči i činjenica da je prva knjiga Matičinih Narodnih pjesama objavljena tek 1896. Tiskano je ukupno 10 knjiga narodnih pjesama, posljednja 1942. Kao urednici tih izdanja potpisani su Ivan Broz (knj. I), Stjepan Bosanac (knj. I-II), Luka Marjanović (knj. III-IV), Nikola Andrić (knj. V-X).
Ukupno je sakupljeno 198 zbornika narodnih pjesama, iz svih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Cjelokupnu zbirku narodnih pjesama Matica hrvatska predala je 1951. na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (danas HAZU).
Među tim rukopisinim zbornicima nalazi se i zbornik 69 junačkih pjesama, 32 poskočnice te 48 zdravica iz Luke na Šipanu koje je zapisao i Matici hrvatskoj 1886. predao zadarski sjemeništarac Andro Murat.
O šipanskim je pjesmama Nikola Andrić zapisao da gotovo sve pjesme u sebi kriju kakvu dragocjenost, a da su neke, poput Smrti Baja Pivljanina i Kumovanja bugarskoga kralja upravo “grandiozne”! Matičino izdanje šipanskih narodnih pjesama iz 1996. tekstološki je i filološki studiozno priređeno i uređeno djelo koje osim rukopisne Muratove građe donosi i studije o zbirci, rječnik, bibliografiju i priređivačke napomene.
Zanimljivo je napomenuti da Muratov zbornik narodnih pjesama nije ujedno i najveći koji dolazi iz Luke na Šipanu. Opsegom je nekoliko puta veći zbornik Balde Glavića (više od 100 000 stihova). Glavić je točno 20 godina (1865-1885) skupljao pjesme iz Luke, dubrovačkoga zaleđa te s južnodalmatinskih otoka. I njegov je zbornik završio u Matici hrvatskoj, a ime Luke na Šipanu pripada otad najvažnijim topnimima hrvatske usmene književne tradicije.
