Opis
Oprema knjige Zdenka Turkalj. Fotomontaža iz filma Die Dreigroschenoper.
Albert Londres rođen je 1885.godine u Vichiyju u Francuskoj. Na početku svoga književnog rada objavio je četiri knjige pjesama, zatim napušta stihove i posvećuje se novinarstvu. Pisao je za sve važne francuske novine, posebno su mu zanimljivi izvještaji koji redovito ostavljaju odjeka u javnosti. Godine 1912. postaje ratni dopisnik s bojišnica Prvog balkanskog rata. Do 1919. godine prolazi sve bojišnice Saveznika, a bio je i prvi Francuz koji je ušao u boljševičku Rusiju, iz koje je jedva izvukao živu glavu.
Albert Londres je kao novinar napisao više od 800 tekstova u kojima je obradio najrazličitije teme iz svih krajeva svijeta.
Za naše krajeve zanimljiv je po tome što je pisao o nepravdi Pariškog, a zatim tajnih Londonskih ugovora kada su velike sile dale Italiji područja sa većinskim slavenskim življem što su dotad bila pod Austrougarskom Monarhijom, pa su je tako tijekom Prvog svjetskog rata privukli da prijeđe na stranu Saveznika. To su područja slovenske obale, Slovenskog Krasa i još dosta teritorija sa slovenskim stanovništvom gdje se govori slovenski jezik. Također, Istra, Zadar i otoci gdje živi hrvatsko stanovništvo i gdje se govori hrvatski jezik. Piše o tome da bi ta područja trebala pripasti novostvorenoj državi SHS.
Pisao je i o osvajanju Rijeke, D’Annunzijevom upadu u Rijeku i njegovu ponašanju. Istaknuo je njegov profil kao osvajača, ali i njegov doprinos svjetskoj kulturi. Godine 1919. imao je intervju s D’Annuzijem, pisao je o njegovom upadu u Sušak i Bakar, te njegovom strahu da ne pripadnu Jugoslaviji, kao i o namjeri osvajanja- (oslobađanja!) – cijele Dalmacije. Londresove tekstove prenosili su i drugi poznati listovi kao što su New York Times i Time. Tekstovima je utjecao na javno mnijenje Evrope, već i same Italije. Upoznaje javnost o poznatim nam događajima: o vojnoj intervenciji talijanske vojske, protjerivanju D’Annunzia da bi se smirila politička situacija , stvaranju slobodne države Fiume, potpisivanju Rapalskog ugovora kojim Rijeka postaje talijanski grad, a Sušak s lukom Baroš biva dodijeljen Jugoslaviji, što se smatralo velikim političkim i teritorijalnim uspjehom za novonastalu državu.
