Opis
Ukarakteristične tendencije sadašnjega doba ubraja se iznova probuđeno zanimanje za religijska pitanja, koje se poklapa s izoštrenom sviješću o nužnosti međureligij-skog dijaloga. U tom religijskom nemiru artikulira se između ostaloga i potreba za oslobađanjem od višestrukih prisila tehnički upravljanoga i znanošću prožetoga društva. U religiji se ljudi nadaju naći autentičan i postojan oblik slobode. To se temelji na činjenici da čovjek očekuje kako će religija ispuniti njegovu osnovnu potrebu koja ne može biti zadovoljena ni na koji drugi način, njegovu težnju za spasenjem, njegovu čežnju za transcendencijom. Jer, bez duboka odnosa prema Bogu čovjek se otuđuje od svoje vlastite istine i stoga prestaje biti u punom smislu »čovjek«.
Religije koje su udarile pečat našoj povijesti i našoj kulturi i od kojih ljudi u zapadnom svijetu i u islamskim zemljama očekuju odgovor na pitanje o smislu i cilju života, o mogućnosti svladavanja sadašnjice i osmišljenog planiranja budućnosti, o vrijednosti sadašnjeg trenutka i o obećanju za sutra kao i o očekivanju vječnog »danas« u zajedništvu s Bogom i u ispunjenju čovještva, takve su religije židovstvo, kršćanstvo i islam.
